Hrvatska bira novu vlast: Nikad manje razlike između HDZ-a i SDP-a, izbori važni i za BiH
Nikad neizvjesniji izbori u Hrvatskoj očekuju nas ovog vikenda, doslovno bi stotine glasova moglo odlučivati o tome da li će u formiranje nove vlade krenuti HDZ ili SDP. Rezultat izbora važan je zbog odnosa u cijeloj regiji, a posebno našoj zemlji.
Ugledni PR ekspert i analitičar Krešimir Macan za Klix.ba kaže kako su dvije sedmice kampanje ipak promijenile odnose na izborima u Hrvatskoj. Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, na desnici izgleda raste HDZ i malo iznenađujuće Most, dok Domovinski pokret Miroslava Škore stagnira ili pada.
“Na ljevici Restart koalicija predvođena SDP-om gubi malo dah pred naletom Možemo, još više lijevo je opcija koju je u orbitu izbacio potres u Zagrebu. Uz njih je u pragmatična STRIP koalicija predvođena Strankom s imenom i prezimenom u kojoj su liberali Fokus i Pametno. Svi oni otkidaju nešto mandata Restartu i njegovu relativnu pobjedu u Hrvatskoj čine težom nego ranije. Iako će oni, podržati Restart u sastavljaju vlade, izgledno je da će do 76 ruku lakše doći HDZ i Domovinski pokret Miroslava Škore”, kaže on.
HDZ bi uz to mogao biti relativni pobjednik izbora u Hrvatskoj, dodaje. Što se pak 11. izborne jedinice za dijasporu tiče, a u kojoj je najveći bazen glasova iz BiH, izgledno je da će 3. mandat podijeliti HDZ (2 - Bušić) i Domovinski pokret (1 - Glasnović), iako je Dragan Čović obećao Andreju Plenkoviću sva tri.
Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić za klix.ba kaže kako bi predstojeći izbori za Hrvatski sabor mogli presuditi dvije stvari. Ponajprije epidemiološke mjere i očekivano manja izlaznost birača te sučeljavanja dvojice kandidata za budućeg premijera HDZ-ovog Andreja Plenkovića i SDP-ovog Davora Bernardića.
“Ukoliko se stanje s epidemijom koronavirusa zadrži na prihvatljivom nivou te očekivano Plenković i u završnom dvoboju nokautira nedoraslog Bernardića, onda HDZ može i prije vremena otvoriti šampanjac. U suštini, golema je razlika između ova dva politička takmaca. U tom je smislu u završnici HDZ uspio nametnuti dvoboj svog neprikosnovenog 'teškaša' koji je čak i iznimno talentiranog Zorana Milanovića uspio izbaciti iz cipela i pobijediti smirenošću, uvjerljivošću i jasnim porukama. Svime što Bernardić nema. Jedino što eventualno može poremetiti planove HDZ-u jesu njihove unutarnje slabosti, podjele koje su se pokazale na predsjedničkim izborima”, kaže Krešić.
U dijaspori je možda situacija najnejasnija, nastavlja on, što zbog toga da nije bilo značajnije kampanje, a što opet odgovara HDZ-u, ali i zbog činjenice da se jedan Mostarac kapitalac Nino Raspudić uključio u izbore na listi Mosta.
“Njihova lista i dijaspori je praktično infrastruktura Hrvatske republikanske stranke koja ima određeni utjecaj u Hercegovini, a koja tradicionalno u 11. Izbornoj jedinici donosi najveći broj glasova na izborima”, zaključio je Krešić.
Politički aktivista i historičar iz Splita Dragan Markovina kaže da iako brojni analitičari tvrde da ćemo dobiti nikad neizvjesnije izbore, prava je istina da su svi izbori u Hrvatskoj nakon 2003. bili izrazito neizvjesni, osim dva puta. Prvi put kad je Sanader branio mandat i drugi put nakon što se povukao.
“Svaki drugi put puno je toga ovisilo o sposobnosti pregovaranja, u čemu se HDZ svaki put pokazao uspješnijim. Prava specifičnost ovih izbora leži u tri momenta. Prvi je taj što postoji sasvim realna mogućnost koju čak i matematički zbroj mandata u predizbornim anketama najavljuje, za formiranje radikalno desne koalicije, HDZ-a i Domovinskog pokreta. Ova opcija je vrlo izgledna, ali ipak mislim da se neće dogoditi jer ishod glasanja to neće omogućiti”, kaže Markovina.
Drugi novi moment je postojeća, iako ne pretjerano vjerovatna mogućnost, formiranja velike koalicije HDZ-a i SDP-a, dodaje on, sa ili bez ponavljanja izbora. O njoj se već naveliko piše, iako s oprezom, budući da bi takva odluka mogla dokrajčiti duopol, posebno SDP i u konačnici dovesti populističku ekstremističku desnicu na vlast.
“Konačno, postoji i treći novi moment, meni ujedno i najzanimljiviji, a to je pretvaranje Hrvatske u Španiju. Odnosno ulazak koalicije okupljene oko platforme Možemo u Sabor, kao hrvatske verzije Podemosa i centrističke koalicije STRIP-a i Pametnog kao ovdašnje verzije Kiudadosa. Ako se to dogodi, a svi su izgledi da hoće, to će biti znak da dvije vodeće stranke više, jednako kao i u Španiji, neće moći parazitirati na identitetskim podjelama iz građanskog rata. Što se pak tiče krajnjeg ishoda, odnosno formiranja buduće vlade, on doista jeste neizvjestan i odlučivat će nekoliko graničnih mandata, ali ipak mislim da će nova vlada biti lijevo-liberalna”, zaključio je Markovina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
