Hrvati na pragu bijede
Zagreb - U Hrvatskoj, koja je juče obilježila 28. dan nezavisnosti, više od milion ljudi živi u “riziku od siromaštva”, pokazuju podaci Hrvatskog statističkog zavoda.
U porodicama koje teško ili vrlo teško spajaju kraj s krajem živi 1,75 miliona ljudi, odnosno više od 40 odsto populacije. Takođe, u domaćinstvima sa “malim teškoćama u preživljavanju od plate do plate” živi 40 odsto Hrvata ili 1,6 miliona.
Samo 24.530 porodica u Hrvatskoj “vrlo lako” podmiruje svoje mjesečne obaveze. Zimi se u svojim domovima smrzava čak 314.760 ljudi, jer 7,7 odsto državljana Hrvatske ne može da plati grijanje.
Svaki deseti stanovnik Hrvatske ne može svaki drugi dan da kupi ribu, meso ili vegetarijansku zamjenu. Mjesečni prag rizika od siromaštva za jednog člana domaćinstva u Hrvatskoj je 2.485 kuna (335 evra), a za četvoročlanu porodicu 5.218 kuna (702 evra).
Siromaštvo najteže pogađa samce starije od 65 godina, samohrane roditelje i mnogočlane porodice, te nezaposlene.
Istraživanje je podijelilo Hrvatsku na jadransku i kontinentalnu i pokazalo da se na Jadranu živi malo bolje. Stopa rizika od siromaštva za jadransku Hrvatsku iznosila je 18,4 odsto, dok je za kontinentalnu Hrvatsku iznosila 19,7 odsto, a pokazatelj osoba u riziku od siromaštva za te regione je 24,6 odsto za Jadran i 24,9 odsto za kontinent.
Stopa rizika od siromaštva prema uzrastu i polu najviša je bila kod osoba životnog doba od 65 ili više godina i iznosila je 28,1 odsto. U toj grupi je i najveća razlika prema polu, budući da su žene u većem riziku od siromaštva sa stopom od 31,3 procenta u odnosu na muškarce, gdje stopa iznosi 23,5 odsto.
Od siromaštva su najsigurniji bili oni u dobu od 25 do 54 godine, čija je stopa rizika iznosila 14,3 odsto, a sličan procenat je za oba pola u toj starosnoj grupi.
Nezaposlene osobe su bile u najvećem riziku od siromaštva, čak 47,6 odsto, a stopa rizika najmanja je bila za zaposlene - 4,6 odsto.
Prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo iznosio je 29.820 kuna za godinu (4.018 evra), a za domaćinstvo sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 62.622 kune (8.437 evra).
Iseljavanje
Od ulaska u EU do danas iz Hrvatske se iselilo oko 250.000 Hrvata samo u Njemačku, a to je 80 odsto novijih iseljavanja. Iz Hrvatske se iselilo oko sedam odsto ukupnog stanovništva.
Demografi navode da je u posljednje tri godine - svake godine - izgubljen grad veličine Osijeka.
Minhen je danas peti najveći hrvatski grad, a u Njemačkoj živi više Hrvata nego u BiH, u kojoj su konstitutivni narod, navode demografi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
