Hag: Brionski transkripti dokazuju hrvatske namjere

Hag - Haški tužioci istakli su danas pred Žalbenim vijećem Haškog tribunala da transkripti sa sastanka političkog i vojnog vrha na Brionima uoči operacije “Oluja” dokazuju namjeru hrvatskog vojno-političkog vođstva da protjera srpske civile, čak i ako žalbeno vijeće zaključi da nije bilo protivzakonitih artiljerijskih napada u “Oluji”, prenose agencije.

General Ante Gotovina, koga je lani Haški sud osudio na 24 godine zatvora zbog ratnih zločina za vrijeme i nakon “Oluje”, izvedene u avgustu 1995, nije nikakvo “žrtveno jagnje”, već učesnik zločinačkog poduhvata, ističe haško tužilaštvo u iskazu pred vijećem pod predsjedavanjem Teodora Merona.

- Gotovina i ostali članovi udruženog zločinačkog poduhvata imali su zajedničku svrhu protjerivanja civilnog stanovništva, što je izvršeno prekomjernim artiljerijskim gađanjem - izjavila je tužilac Helen Brejdi ističući da je Gotovina dao naređenje da se gađa cijeli grad Knin koji je, kao i drugi gađani gradovi, sam po sebi civilni cilj, iako je tamo bilo i vojnih objekata.

Zbog toga i nije presudno kolika će biti margina pogreške kod određivanja zakonitosti artiljerijskih napada, smatraju u tužilaštvu.

- Gotovina nije žrtveno jagnje kakvim ga predstavljaju mnogi u hrvatskoj javnosti, već je direktno učestvovao u namjeri da srpski civili budu istjerani iz Krajine - rekao je tužilac Daglas Strajger ističući da o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata svjedoče i zakoni koji su uvedeni nakon “Oluje”, a kojima je protjeranim civilima onemogućen povratak u Hrvatsku.

Tužilaštvo smatra da su napadi Hrvatske vojske na Knin, Gračac, Obrovac i Benkovac bili protivpravni ističući i da je Franjo Tuđman, tadašnji hrvatski predsjednik, pozivao na etničko čišćenje i da se nakon operacije hvalio efikasnošću u ispunjavanju cilja o deportaciji srpskog stanovništva.

Za tužilaštvo “Oluja” nije vojni napad koji je doveo do neželjenih posljedica, nego napad s namjerom deportacije civilnog stanovništva.

Na pitanje Merona o argumentu odbrane da u gađanju nije bilo civilnih žrtava, tužioci su rekli da nije bilo ni potrebe dokazivanja da je bilo civilnih žrtava, dodajući da su svjedoci tokom prvostepenog suđenja rekli da su na ulicama Knina vidjeli mrtve i ranjene.

Stanovništvo Knina napustilo je svoj grad isključivo zbog neselektivnog gađanja jer je u gradu 4. avgusta 1995. na početku bilo 15.000 ljudi, a dan kasnije ih je bilo samo 1.000.

Gotovinin advokat Luka Mišetić iskoristio je pravo da odgovara na teze tužilaštva, rekavši da nije tačno da su civili iz Krajine pobjegli zbog gađanja, već zbog naređenja o evakuaciji koju je dao Milan Martić.

Mišetić je rekao da nema dokaza da je nakon “Oluje” bila onemogućena istraga o ratnim zločinima.

Poslijepodne će svoje stavove iznijeti i odbrana generala Mladena Markača koji je osuđen na 18 godina zatvora zbog istih krivičnih dela, a na kraju današnje konferencije obratiće se i dvojica generala koji za to imaju po deset minuta.

Počela rasprava po žalbi Gotovine i Markača

Odbrana Ante Gotovine i Mladena Markača danas pred Žalbenim vijećem Haškog tribunala obrazlaže svoje žalbe na presude hrvatskim generalima, koji su proglašeni krivim za zločine nad srpskim civilima tokom operacije “Oluja” 1995. godine.

Odbrana tvrdi da je upotreba artiljerije tokom “Oluje” bila isključivo usmjerena na legitimne vojne ciljeve i da je bila precizna.

Branioci ističu da nijedna osoba nije poginula u artiljerijskom napadu.

Odbrana smatra da je pogrešan nalaz vijeća kojim je udaljenost od 200 metara od vojnih ciljeva određena kao granica izvan koje se udari računaju kao napadi na civilno stanovništo.

Tokom današnjeg obrazlaganja pitanja na koje se žali odbrana je navela da u “međunarodnim istragama nije zaključeno da je ijedan civil ranjen ili ubijen i da nikada nije utvrđen identitet nijednog civila koji je tvrdio da je napustio Krajinu od straha zbog granatiranja, bilo ono pravno ili ne”.

Advokat Gregori Kiho rekao je da je Ante Gotovina naredio provođenje zakonitog napada na vojne ciljeve.

- Vijeće je iznijelo da su udari projektila do 700 metara u odnosu na ciljane mete bili posljedica nepreciznosti u korištenim sistemima, onda bi trebali razmotriti može li se uopšte koristiti za konkretne napade - rekao je Kiho.

Prvostepenom presudom od 15. aprila 2011. godine Gotovina je osuđen na 24, a Markač na 18 godina zatvora.

Gotovina je bio komandant Zbornog područja Split Hrvatske vojske i tokom operacije “Oluja” vrhovni komandant južnog dijela područja Krajina, a Markač pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i komandant specijalne policije.

Pretresno vijeće zaključilo je da su Gotovina i Markač bili pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio trajno uklanjanje srpskih civila iz Krajine.

Gotovina i Markač proglašeni su krivim po prvom obliku udruženog zločinačkog poduhvata, za progone, deportacije, nečovječno postupanje, ubistvo i nečovječno postupanje kao zločin protiv čovječnosti, i po trećem obliku, za pljačku javne ili privatne imovine, bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom potrebom, te ubistvo i okrutno postupanje, kao kršenja ratnih zakona i običaja.        

Odbrana Gotovine predala je četiri žalbena osnova i traži da ukidanje presude u cjelini.

Branioci osporavaju nalaz vijeća da su se protivpravni napadi na civile dogodili u predmetno vrijeme, da su napadi doveli do preseljenja stanovništva i osporava i postojanje udruženog zločinačkog poduhvata.

Markačeva žalba ima osam osnova i u njoj se traži ukidanje presude u cjelini, ili, alternativno, da mu se smanji kazna.

Tužilaštvo smatra da sve žalbene osnove treba odbaciti.

Predsjedavajući Žalbenog vijeća, predsjednik Tribunala Teodor Meron, pozvao je strane da ne govore o dokazima o čijem uvrštavanju tek treba da se odluči.

U skladu sa nalogom vijeća, odbrana i optužba se usredsređuju na četiri ključna pitanja u vezi sa nalazom pretresnog vijeća da je napad HV na krajiške gradove bio nezakonit, odnosno da je bio element udruženog zločinačkog poduhvata protjerivanja Srba iz Krajine.

Na kraju rasprave, sudu će moći da se obrate i optuženi i, prema nezvaničnim informacijama, oni će iskoristiti to pravo.

Tokom akcije “Oluja”, prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”, poginulo je ili nestalo 1.960 Srba, od kojih 1.205 civila, među kojima 522 žene i 12 djece, dok je protjerano više od 200.000 Srba.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.