Gubitnička NDH, branitelji i partizani, ustaše i četnici

Zagreb - Hrvatska je danas obilježila 71. godišnjicu osnivanja prve partizanske formacije, a na skupu u šumi Brezovica kod Siska premijer se osvrnuo na “gubitnički režim NDH”, predsjednik uporedio partizane sa “braniteljima”, dok je predsjednik SNV poručio da su za Srbe u Hrvatskoj “jednako daleke” ideje ustaštva i četništva.

Hrvatska je do ljeta 1941. bila jedina zemlja u Evropi u kojoj su ljudi masovno ubijani, u kojoj je režim “Nezavisne države Hrvatske” masovno likvidirao Srbe i Jevreje, istakao je hrvatski premijer Zoran Milanović.

“Režim koji je bio ovdje od 1941. do 1945. godine je gubitnički režim, oni su se opredjelili za zlo, oni su i prije napada Njemačke na SSSR već masovno ubijali Srbe i Židove. Po tome je Hrvatska bila posebna, toga nije bilo ni u jednoj državi”, rekao je Milanović.

On je rekao i da su stanovnici Hrvatske “više nego bilo ko učestvovali u otporu nacizmu i fašizmu” i ušli u “bratski savez Hrvata i Srba iz nužde, nevolje i očaja. Zajednički motivi tom bratstvu bili su otpor zlu i onom što je negiralo pravo na postojanje, pravo na život”, dodao je.

Dan osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda, 22. jun, u Hrvatskoj je od 1990. godine praktično zamijenio nekadašnji praznik posvećen antifašizmu, 27. jul - Dan ustanka.

Po riječima predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, 22. jun 1941. jedan je od najvažnijih dana u hrvatskoj istoriji, a antifašizam je hrvatsko naslijeđe i dio nacionalnog identiteta - iako se ne smije zanemariti ni “ono loše u događajima 1940-ih godina”.

“Ono što su 1941. godine bili ljudi koji su osnovali prvi partizanski odred, to su 90-ih godina bili naši branioci”, dodao je Josipović.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac naglasio je da Hrvati i Srbi u Hrvatskoj dijele zajedničku tekovinu antifašističke borbe i da “bratstvo Hrvata i Srba iz tog perioda može biti uzor na širim evropskim i svjetskim prostorima”.

Pupovac je istakao da su Srbima u Hrvatskoj jednako daleko ustaška ideja koja je krenula u genocid nad Srbima i formirala zakone i državne instrumente kako bi te namjere ostvarila, kao i ideja onih koji su u četništvu i četničkom pokretu vidjeli sredstvo zaštite Srbe, “bilo ovde, bilo negde drugdje”.

“Mi Srbi u Hrvatskoj u 20. vijeku imamo jednu jedinu baštinu, to je ova antifašistička, partizanska baština”, podvukao je Pupovac.

Za Sisački partizanski odred tvrdi se da je prva antifašistička formacija u Evropi.

Godišnjica osnivanja tog odreda od strane sedamdesetak komunista koji su izbjegli hapšenja nakon napada Njemačke na SSSR, od 1990. je kao praznik zamjenila dotadašnji Dan ustanka, 27. jul, kad je narod Like i Bosanske Krajine, najvećim dijelom Srbi, nakon masovnih pokolja ustao protiv Italijana i ustaša, oslobodivši mjesta Srb i Drvar i stvorivši u narednim danima veliku slobodnu teritoriju.

Uostalom, iako su mnogi pripadnici Sisačkog partizanskog odreda kasnije dali velik doprinos partizanskoj borbi, samo djelovanje tog odreda nije bilo bog zna kako značajno.

Osim nekoliko diverzija na prugama kod Siska i okršaja sa patrolama ustaša i žandara, veće borbe taj odred koji je djelovao u krajevima naseljenim Hrvatima nije imao, a nisu mu se ni priključivali novi borci. Zbog toga je nakon dva mjeseca prešao na teritoriju Banije koju su u međuvremenu oslobodili partizani, najvećim dijelom Srbi, koje je vodio Vasilj Gaćeša.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.