Država nestala, saradnja ostala

ZAGREB, BEOGRAD - Dvadeset godina je distanca sa koje je lakše sagledati devedesete i raspad nekadašnje zajedničke države, objavio je B92.

Sve je počelo 25. juna 1991., kada je slovenački parlament usvojio akt "Temeljna povelja o samostalnosti i nezavisnosti Slovenije", pozivajući se na rezultate plebiscita. Tog dana uveče je na Trgu republike u Ljubljani održana svečanost proglašenja samostalnosti.

Istog dana, prije dvije decenije, Hrvatski sabor je, poslije ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti, pokrenuo postupak za međunarodno priznavanje nove države.

Prema Brionskoj deklaraciji, koja je potpisana 7. jula, a koju su usvojili i predstavnici Evropske zajednice, u sklopu razrješavanja krize i ratnih sukoba u tadašnjoj SFRJ, odluka o suverenosti i samostalnosti je odgođena na tri mjeseca.

I dok je plebiscit o samostalnosti i nezavisnosti Slovenije održan krajem 1990. godine i na njemu se 88,5 odsto građana izjasnilo za nezavisnost, referendum u Hrvatskoj održan je 19. maja 1991. godine i na njemu je 94,17 odsto bilo za odlazak iz zajedničke države.

Svako ima svoje uspomene i lično osjećanje.

Dvadeset godina kasnije većina opravdava motive zbog kojih se raspala država. Svi su saglasni da je poslije godina sukoba za zemlje nekadašnje Jugoslavije važno da što više sarađuju.

- Postoji i taj čudan fenomen da ljudi koji su učestvovali u ratu imaju blaži stav prema drugim narodima nego oni koji su recimo iz rata pobjegli. Neću da govorim o ljudima koji su pretrpjeli neku nesreću govorim o prosječnim ljudima, da nisu ranjeni, da im nije neko poginuo - kaže Čedomir Antić, istoričar.

U jednom se svi slažu: Danas se lošije živi nego što se živjelo prije dvije decenije. Možda je i to jedan od najvećih razloga što su nekada zaraćene strane spremne na tješnju ekonomsku saradnju.

Hrvatska će postati članica Evropske unije već 2013. godine, a njena iskustva koristiće i Srbiji na putu do Brisela.

Milan Pajević iz ISAC fonda objašnjava da je dobar osjećaj graničiti se sa članicom EU, kao i da Srbija može naučiti nešto iz hrvatskog primjera.

Iako je Srbija pretrpjela najveće promjene od ostalih država povjerenje ostalih naroda prema Beogradu je manje, nego kada je u pitanju povjerenje građana Srbije prema recimo Hrvatskoj ili BiH.

Sport

Sportskim uspjesima komšija ne raduju se svi. Uspjesi sportista zemalja bivše Jugoslavije raduju Slovence, Srbe i Bošnjake ali ne i dvije trećine Hrvata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.