Crna Gora: Umjesto bogatih Rusa stižu gosti plićih džepova

BUDVA - Iako je ovogodišnja turistička sezona ocijenjena kao jedna od najuspješnijih, Crnu Goru dogodine očekuje ozbiljan izazov kako da nadomjeste goste i prihode sa tradicionalnih tržišta.

Uvođenje viznog režima za državljane Rusije, Turske i Azerbejdžana neminovno će smanjiti broj gostiju sa tih tržišta, a samim tim i prihode od turizma.

Posebno je osjetljiv gubitak ruskog tržišta. Ruski gosti su prošle godine ostvarili više od 2,4 miliona noćenja, što je oko 16,4 odsto svih noćenja stranih turista. U Crnu Goru je te godine došlo gotovo 204.000 turista iz Rusije. Zajedno sa gostima iz Turske, Kine i Bjelorusije, ova četiri tržišta donijela su više od 3,2 miliona noćenja.

Ruski gosti godinama su važili za jedne od najpoželjnijih na Crnogorskom primorju. Nisu bili značajni samo zbog broja, već i zbog dužine boravka i veće potrošnje. Novac su ostavljali u restoranima, prodavnicama, na izletima i u drugim turističkim uslugama.

Turizmolog i profesor Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković upozorava da se turistička politika ne može zasnivati samo na broju dolazaka. Posebno je problematično, smatra on, što Crna Gora nije na vrijeme obezbijedila dovoljno snažna alternativna tržišta koja bi mogla da nadomjeste gubitak tradicionalnih gostiju.

- Nemamo organizovanih gostiju u organizovanim aranžmanima sa glavnih i vodećih emitivnih tržišta. Ovo što dolazi iz Zapadne Evrope mahom je mlađa populacija. Oni dolaze jeftinim loukost aranžmanima, pa često u šali kažemo da ih hvataju ispod krila aviona - kazao je Ratković.

On smatra da nedostaju porodični gosti koji duže ostaju i više troše, te da je neophodno produžiti sezonu na najmanje sedam mjeseci. Da je rusko tržište i dalje veoma važno smatra i turizmolog Petar Golubović.

- Rusija je drugo najvažnije emitivno tržište, uz rast od osam odsto u odnosu na 2025. Ipak, Rusija i dalje nije dostigla nivo iz 2019. godine, kada je ostvareno 1.654.093 noćenja. Zato odluka o uvođenju viza za državljane Rusije izaziva zabrinutost - rekao je Golubović.

Dok stručnjaci upozoravaju na posljedice, iz Vlade ističu da se turističko tržište sve više diversifikuje.

Ministarka turizma Simonida Kordić ističe da je ova godina među najuspješnijim turističkim godinama do sada. Navodi da je u prvih sedam mjeseci Crnu Goru posjetilo više od 1,6 miliona turista, koji su ostvarili oko 8,9 miliona noćenja. Prihodi od putovanja i turizma u prvoj polovini godine dostigli su oko 465 miliona evra, što je gotovo devet odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Rast bilježe i nova tržišta. Broj noćenja gostiju iz Indije povećan je za više od 92 odsto, iz Argentine gotovo 73 odsto, a iz Brazila oko 50 odsto. Rastu i tržišta SAD, Kanade, Rumunije, Holandije, Italije i Poljske.

Poznati ugostitelj Ilija Armenko smatra da je Crna Gora zbog neodgovorne politike postala destinacija tzv. socijalnog turizma. On ističe da prekid odnosa sa Istočnom Evropom i drastičan pad broja ruskih gostiju za posljedicu imaju prazne luksuzne apartmane i nemogućnost privlačenja klijentele koja zaista ostavlja novac.

- Mi smo otjerali ruske turiste, a sada ćemo otjerati i to malo što je ostalo uvođenjem viza, umjesto da smo tražili prelazni period. Ovako smo ostali bez direktnih letova i doveli klijentelu koja nema novca. Postali smo destinacija socijalnog turizma, gdje se izdaje krevet za deset ili 20 evra, a od toga nema zarade. Svi u svijetu broje pare, a naša ministarstva zamazuju oči javnosti tako što broje samo glave - kazao je Armenko.

Dnevno trošili 600 dolara

Analitičar Davor Dokić ističe da su gosti iz Rusije, uz one sa Bliskog istoka i iz Skandinavije, stvarali atmosferu u kojoj je turistički sektor ostvarivao značajnu zaradu. On je naglasio da su Rusi na dnevnom nivou ostavljali oko 600 dolara, dok turisti koji danas masovno dolaze kroz jeftine avio-aranžmane troše svega nekih 80 dolara dnevno.

- Na svaki način pokušavamo da otkinemo tu debelu granu na kojoj sjedimo. Umjesto da smo diplomatski tražili prelazni period i zaštitili interese države koja živi od turizma, mi se nismo oglasili - kaže Dokić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.