Crna Gora prihvatila dva od osam uslova Hrvatske, dva ključna na čekanju

PODGORICA - Crnogorska vlada promijenila je ime gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po Zoranu Džimiju Gopčeviću, nekadašnjem čuvaru u logoru Morinj i naknadno službeno odobrila spomen-ploču hrvatskim zatočenicima u Morinju.

Ove odluke su direktna posljedica pritiska hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na Evropskom savjetu u vezi sa evropskim putem Crne Gore.

Zvanična Podgorica je tako u jednom danu napravila konkretne pomake u rješavanju dva od osam otvorenih pitanja na kojima Hrvatska godinama insistira u pristupnom procesu, prenosi „Večernji list“.

Odluke je vlada Milojka Spajića donijela 19. oktobra, bez održavanja sjednice, na osnovu saglasnosti većine ministara. Istog dana objavljene su u Službenom listu Crne Gore i stupile na snagu.

Bazen u Kotoru, koji je do sada nosio ime Zorana Džimija Gopčevića, sada se službeno zove „Gradski bazen – Petar II Petrović Njegoš“.

Time je uklonjeno ime čovjeka koji je tokom rata bio čuvar u logoru Morinj, gdje su bili zarobljeni i zlostavljani hrvatski civili i ratni zarobljenici.

Hrvatska je godinama upozoravala da je neprihvatljivo da javni sportski objekat nosi ime osobe povezane sa zlostavljanjem zarobljenika.

Istovremeno je riješen i pravni status spomen-ploče u Morinju, postavljene 10. oktobra 2022. godine, koju su zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri.

Crnogorska vlada sada je naknadno odobrila ploču, i to u postojećem obliku, sa nepromijenjenim natpisom i dimenzijama, uz izričitu odluku da ostane na sadašnjoj lokaciji. Nadležno tijelo za kulturu naknadno će odrediti ko će biti zadužen za njeno održavanje.

Posebno je zanimljivo obrazloženje te odluke. Vlada je utvrdila da postoji poseban javni interes za naknadno odobravanje spomen-ploče, a taj interes neposredno povezuje sa pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji.

Dakle, sama Podgorica u službenom aktu navodi evropski put kao razlog za rješavanje pitanja koje je godinama opterećivalo odnose sa Hrvatskom.

Pravni put za obje odluke otvoren je prošle sedmice, kada je crnogorska skupština izmijenila Zakon o sportu i Zakon o spomen-obilježjima.

Prvim je omogućena promjena naziva sportskih objekata, a drugim naknadno odobravanje već postavljenih spomen-obilježja za koja nije bio sproveden propisani postupak. Vlada je sada iskoristila obje mogućnosti.

Riječ je o dva zahtjeva koja je Hrvatska navela i obrazložila u nedavnom dokumentu o svojoj poziciji, upućenom partnerima u EU. Oba su vezana za pregovaračko poglavlje 23, „Pravosuđe i osnovna prava“, odnosno za prava žrtava, pomirenje i odbacivanje veličanja ratnih zločina.

Zagreb je posebno upozoravao na mogućnost uklanjanja spomen-ploče u Morinju, što bi, prema hrvatskom stavu, poništilo smisao zajedničkog čina sjećanja i pomirenja. Time pitanje Morinja još nije zatvoreno. Hrvatska traži i rješenje pitanja odštete za više od 300 svojih državljana koji su od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine bili zarobljeni u tom logoru.

Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivama.

Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji, kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

Preostala dva zahtjeva odnose se na poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima Radija Slobodna Evropa, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.

Zagreb traži povratak školskog broda „Jadran“. Prema navodima Hrvatske, brod se nalazio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. godine izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.

Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.