Boljkovac uhapšen zbog ratnog zločina

ZAGREB - Josip Boljkovac, prvi hrvatski ministar unutrašnjih poslova, uhapšen je juče u Karlovcu zbog sumnje da je u maju 1945. počinio ratni zločin protiv hrvatskog civilnog stanovništva u Dugoj Resi kod Karlovca, izvijestila je Hrvatska televizija.

Boljkovac, koji je u ratu bio partizanski rukovodilac, poslije rata bio je šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA), a istraga protiv njega vodi se povodom egzekucija koje su se navodno sprovodile 1945. godine u logoru Dubovac, čiji je navodno bio komandant. U tom logoru bili su privedeni pripadnici ustaške i domobranske hrvatske vojske preobučeni u civile, kao i osumnjičeni saradnici njemačkog okupatora.

U saopštenju policije se navodi da su po Boljkovčevom naređenju, pripadnici 3. čete 1. hrvatske brigade KNOJ-a, hicima iz vatrenog oružja na lokaciji Vidanka - Curak usmrtili sedam osoba, čiji je identitet tokom istraživanja utvrđen i još 14 drugih za sada nepoznatih lica.

Hapšenje je potvrdio njegov advokat Anto Nobilo, koji se u momentu hapšenja nalazio na putu prema Vukovoj Gorici kod Karlovca, gdje Boljkovac živi i gdje je obavljeno troipočasovno pretraživanje.

- Moj klijent se sumnjiči po komandnoj odgovornosti za ratni zločin crnogorske jedinice Korpusa narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ) iz maja 1945. na području Duge Rese - rekao je Nobilo.

Boljkovčeva kuća je bila pod opsadom specijalne policije, a neki pripadnici su nosili i fantomke na glavama.

Na slučaju logora Dubovac i istraživanju grobnica kraj Bjelovara i Žumberka policija radi već godinama, a uz Boljkovca, istraga se sprovodi i protiv tadašnjeg člana OZNA Josipa Manolića i partizanskog komandanta Rade Bulata. Njih trojica se terete da su učestvovali u likvidacijama zarobljenika i civila, mučenjima i maltretiranjima.

Šef policije Oliver Grbić krajem avgusta potvrdio je da se protiv Boljkovca sprovodi istraga. Boljkovac je tada izjavio da ne zna detalje o logoru na karlovačkom području, u kojima su navodno stradale ustaše i domobrani poslije Drugog svjetskog rata.

- Onda bi se govorilo manje o tome šta su sve pokrali i da je Hrvatska od HDZ-a uništena, pokradena i da nema industrije - rekao je tada Boljkovac.

Ministar unutrašnjih poslova Tomislav Karamarko, odnedavno HDZ-ovac, više puta je izjavljivao da se vrše istrage zbog ratnih zločina u 1945. godini, najavljujući i hapšenje odgovornih.

Boljkovac je bio jedan od prvoboraca HDZ-a, a na mjesto ministra dao je ostavku u ljeto 1991. godine, jer se nije slagao s ekstremističkom politikom režima Franje Tuđmana. On je bio jedan od prvih disidenata iz stranke.

Predsjednik karlovačke županijske organizacije Saveza antifašističkih boraca Mirko Miladinović izjavio je da se telefonom čuo sa Boljkovcem, koji mu je kratko rekao da ne može da razgovara jer su kod njega u kući policajci, "prijatelji iz bivše firme". Miladinović je u ime antifašista osudio način na koji se postupa prema Boljkovcu, kao antifašistu, jer sve predugo traje.

- Smatramo da se Boljkovac progoni u dnevno-političke svrhe i za svaku je osudu da se institucije države stavljaju u funkciju dnevne politike. Jako je važno da se u što skorijem roku riješi da li Boljkovac kriv ili ne - rekao je on najavljujući sastanak predsjedništva SAB-a Karlovačke županije.

Upamćen je kao vrlo uspješan gradonačelnik Karlovca, u Boljkovčevo vrijeme, između ostalog, izgrađen je bolnički kompleks, kao i novi hotel. U nekoliko intervjua on je, posljednjih godina, izjavljivao da je činio sve da do rata u Hrvatskoj, devedesetih godina prošlog vijeka, ne dođe.

Po njegovim riječima, nije se obazirao na nacionalističke povike s početka devedesetih da srpske milicionere treba otjerati iz službe. "Ne treba tjerati Srbe, već zapošljavati Hrvate i tako ispravljati tadašnji neproporcionalni odnos u policiji", tvrdio je on.

Kada su mu, kako je govorio, "neki ljudi pridodati hrvatskoj policiji, donijeli spisak viđenijih karlovačkih Srba koje bi trebalo likvidirati", zaprijetio je da će platiti glavom ako se ijednom Srbinu bilo šta desi.

Prije nekoliko godina uzburkao je javnost izjavom da Srbima u Hrvatskoj treba vratiti status konstitutivnog naroda.

Iako je godinama u političkoj penziji (sadašnji mu je nadimak Deda), bio je senzacija izbora 2005. godine, jer se kao Hrvat odlučio da bude kandidat Samostalne demokratske srpske stranke za karlovačkog župana.

Stjepan Mesić

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić povodom Boljkovčevog hapšenja je poručio da ga ta vijest nije iznenadila.

- S druge strane, ta me informacija ipak u neku ruku šokirala, jer pokazuje do koje su mjere spremne ići snage koje nameću obračun s antifašistima pod krinkom razjašnjavanja onoga što zovu komunističkim zločinima - navodi Mesić.

On ukazuje na ministra policije Tomislava Karamarka i njegovu izjavu da ga vrijeđa ako mu se kaže da je antifašista.

- Teško se oteti utisku o sumnjivoj objektivnosti Tomislava Karamarka u svjetlu njegove poznate izjave da ga vrijeđa ako mu se kaže da je antifašista i manje poznate činjenice da je u zgradi Ministarstva uklonio ploču sa imenima poginulih u borbama protiv ustaških terorističkih trupa poslije Drugog svjetskog rata - navodi Mesić.

Jugoslav i Matija

Sin Josipa Boljkovca je početkom građanskog rata u SFRJ (koji je zahvatio tadašnju jugoslovensku republiku Hrvatsku) promijenio ime iz Jugoslav u Matija, po nagovoru njegovog oca "iz sigurnosnih razloga".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.