Foto: Žrtve zločina traže pravdu, IZ odlikuje Ganića
SARAJEVO - Kao svedoku zločina nad nevinim ljudima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, žao mi je što u Srbiji kod nadležnih organa i institucija ne vidim volje za to da se odgovorni za masakr u Dobrovoljačkoj ulici izvedu pred lice pravde.
Rekao je to "Glasu Srpske" glavni i odgovorni urednik časopisa srpskih vojnih penzionera "Vojni veterani" Miladin Petrović, koji je početkom rata u BiH bio novinar "Narodne armije" i svjedok zločina u Dobrovoljačkoj.
- Sve do sada poznate činjenice govore da su ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić i penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak komandno odgovorni za ono što se događalo u Dobrovoljačkoj - rekao je Petrović i dodao da njega, za 19 godina, niko nije pozvao da svjedoči.
Kaže da je Haški tribunal uz dokaze o zločinu koji su mu poslati, imao mogućnost da pozove nekoliko stotina svjedoka, ali da to nije uradio.
- Bezbednost su garantovali i Luis Mekenzi i Alija Izetbegović, a desio se zločin - podsjetio je Petrović.
Obilježavanje godišnjice stradanja vojnika JNA koji su napadnuti 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici biće održano danas u Sarajevu.
Islamska zajednica BiH sinoć je u Domu Oružanih snaga BiH "u znak sjećanja na hapšenje Alije Izetbegovića i poznate događaje u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine" Ejupu Ganiću dodijelila javno priznanje "ALEM bosanskog gazije".
Ganić je prvi nosilac ovog priznanja, koje će Islamska zajednica dodjeljivati ubuduće onima koji su "svojim djelovanjem za dobrobit bošnjačkog naroda, islamske vjere i države BiH pokazali jedinstvenu i nepokolebljivu opredijeljenost i ustrajnost u borbi za zaštitu tih vrijednosti".
Ganić je prošle godine uhapšen u Velikoj Britaniji po potjernici Srbije zbog zločina u Dobrovoljačkoj.
Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović rekao je da je ovaj čin jedne vjerske zajednice neprihvatljiv i da pokazuje zaslijepljenost i mržnju.
Iako se navršilo 19 godina od zločina koji su nad vojnicima, oficirima i civilima angažovanim u JNA počinili pripadnici Armije RBiH, još niko nije odgovarao za ovaj zločin, niti je procesuiran.
Kako ističe koordinator Tima za istraživanje i dokumentovanje krivičnog djela ratnog zločina MUP-a Republike Srpske Simo Tuševljak, za ta dva dana u Sarajevu ubijena su 42 pripadnika JNA, ranjena 73, a zarobljeno 215.
Među pobijenim bila su 32 Srbina, šest Hrvata i četiri Bošnjaka, među kojima je bilo deset oficira, 28 vojnika i četiri civila.
- Poslije zločina počinjenog 2. i 3. maja 1992. godine nad pripadnicima JNA u Sarajevu, pripadnici Armije RBiH otpočeli su progon njihovih porodica, tako što su im djecu i supruge nasilno izbacivali i otimali iz stanova po Sarajevu, da bi ih potom ucjenjivali i razmjenjivali, sve s ciljem stvaranja atmosfere straha i panike među Srbima u Sarajevu - kazao je Tuševljak.
Tužilaštvo BiH u vezi sa napadom na pripadnike JNA 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu vodi krivični predmet. Kako je najavio glavni tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin, na "slučaju Dobrovoljačka" angažovana su četiri tužioca i on bi trebalo da bude okončan krajem juna.
- Taj slučaj mora biti završen kako ne bi bio kamen spoticanja. Ejup Ganić i Jovan Divjak su obuhvaćeni u "predmetu Dobrovoljačka" - kazao je Barašin.
Najčešće pominjana imena u toj istrazi su Ejup Ganić, Jovan Divjak, Jusuf Pušina, Hasan Efendić, Zaim Backović Zagi, Dragan Vikić, Jovica Berović, Emin Švrakić, Damir Dolan, Jusuf Kecman, Ibrahim Hodžić, Dževad Topić zvani Topa, Fikret Muslimović, Rešad Jusupović i Ismet Bajramović Ćelo.
Portparol Kantonalnog MUP-a Sarajevo Irfan Nefić izjavio je juče da su ispunjeni svi uslovi i zahtjevi za nesmetano obilježavanje 19 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Predsjednik Pododbora za obilježavanje zločina u Dobrovoljačkoj Velimir Dunjić rekao je "Glasu Srpske" da je predviđeno da oko 300 učesnika dođu do Fakulteta političkih nauka, odakle će sa upaljenim svijećama i po jednom bijelom ružom doći do početka Dobrovoljačke i tu ih položiti. Pomen će biti služen u Miljevićima.
Rukovodilac Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica RS Staša Košarac izjavio je da nije dobro što opštinske, gradske i kantonalne vlasti u Sarajevu još nisu odobrile predstavnicima Srpske da postave spomen-ploču kao znak sjećanja na stradale pripadnike JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
- Mislim da je to odraz ukupnog stanja u Sarajevu prema ovom, za nas Srbe, veoma bolnom pitanju - zaključio je Košarac.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.