Zoran Tegeltija, ministar finansija RS: Plan da RS otimanjem nadležnosti bude pretvorena u ljušturu

RS u ovom trenutku trpi finansijsku i političku štetu, a mislim da je najopasnija institucionalna šteta koju imamo zbog ovakvog odnosa sa institucijama BiH.

Jasan je cilj da bude uspostavljeno ministarstvo privrede na nivou BiH i da mjesto odlučivanja o razvoju RS bude izmješteno iz Banjaluke u Sarajevo. Istakao je to u intervjuu za "Glas Srpske" ministar finansija RS Zoran Tegeltija.

* GLAS: Vlada RS utvrdila je da su predstavnici Srpske u institucijama BiH u više slučajeva prenosili nadležnosti i na različite načine opstruisali sprovođenje projekata i reformi zbog čega će biti održana i posebna sjednica Narodne skupštine. Ko to komentarišete i koliku štetu zbog toga trpi RS?

TEGELTIJA: Odmah poslije najave formiranja koalicije na nivou BiH i objavljivanja njenog programa bilo je jasno da će RS imati poteškoće u saradnji sa institucijama BiH. Već tada smo ukazivali na tu opasnost pogotovo zbog programske platforme koje su potpisale bošnjačke političke partije i koja je bila osnov za zaključenje koalicionog ugovora sa strankama iz RS. Tim sporazumima bilo je jasno definisano uspostavljanje novih institucija na nivou BiH i prenos nadležnosti. To je bilo sadržano i u ekspozeu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. Odgovor iz Saveza za promjene na naša upozorenja je bio da oni neće ništa prihvatiti što podrazumijeva prenos nadležnosti i da nema ništa sporno u ekspozeu predsjedavajućeg Savjeta ministara. U prošlom sazivu je u komunikaciji sa predstavnicima bošnjačkih političkih partija bio uspostavljen zajednički stav predstavnika RS na nivou BiH bez obzira na to iz koje su stranke i sva nastojanja za prenos nadležnosti i uspostavljanje novih institucija koje nisu u skladu sa ustavnim nadležnostima vrlo lako su blokirana. Sada smo se, međutim, susreli sa situacijom da nemamo podršku predstavnika RS ni u Parlamentu, a posebno u Savjetu ministara BiH. RS u ovom trenutku trpi finansijsku i političku štetu, a mislim da je najopasnija institucionalna šteta koju imamo zbog ovakvog odnosa sa institucijama BiH.

* GLAS: Koji su konkretni primjeri štete o kojoj govorite?

TEGELTIJA: RS će pretrpjeti ekonomsku štetu, jer je za granični prelaz u Gradišci iako najfrekventniji u BiH izdvojeno 6,5 miliona, a za prelaz u Svilaju koji ne postoji ni kao granični prelaz, ni kao putna komunikacija dva miliona evra. Trpimo političku štetu u cilju nastojanja da od RS bude stvorena prazna ljuštura i da ona ni o čemu ne odlučuje kako bi sve odluke bile donošene na nivou institucija BiH. Najveća opasnost je institucionalna šteta koja se prije svega ispoljava kroz uspostavu takozvanog Državnog investicionog odbora i dešavanja u vezi sa Centralnom bankom BiH. Pokušaj da se od predsjednika Vlade RS napravi savjetodavno tijelo Savjeta ministara BiH je nešto što RS niti može, niti smije da dozvoli kao ni promjenu uloge Centralne banke sa jasnom tendencijom da bude uspostavljeno ministarstvo privrede na nivou BiH i da mjesto odlučivanja o razvoju RS bude izmješteno iz Banjaluke u Sarajevo. To bi za RS bilo pogubno i zbog toga ćemo uraditi da to spriječimo. Očekujem da Narodna skupština RS o tome zauzme stav i da pošalje jasne poruke prema predstavnicima RS u Sarajevu koji donose odluke o pomenutim pitanjima.

* GLAS: Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da razgovara sa predstavnicima Upravnog odbora Centralne banke BiH. Šta očekujete od razgovora i kada će biti održan sastanak?

TEGELTIJA: Nadam se sastanku u narednih nekoliko dana. Od članova Upravnog odbora koji predstavljaju RS u Centralnoj banci očekujem informaciju o tome šta rade Upravni odbor i uprava Centralne banke u vezi sa uspostavljanjem fonda za razvoj preduzetništva, odnosno fonda za mala i srednja preduzeća na nivou BiH. Očekujem da pređemo iz sfere zatvorenih sjednica Upravnog odbora i skrivanja informacija u objavljivanje onoga što radi Centralna banka. Očekujem saglasnost da će i sadašnji članovi Upravnog odbora Centralne banke raditi kao što su radili njihovi prethodnici sa kojima su sve Vlade RS imale odličnu saradnju i nije donošena bilo koja odluka u Centralnoj banci bez saglasnosti Vlade RS i tih ljudi u Centralnoj banci. Međutim, u ekspozeu predsjedavajućeg Savjeta ministara je istaknuto da će biti uspostavljena agencija za mala i srednja preduzeća i na tome se sada radi. Da bi to bilo učinjeno neophodno je da budu formiran fond za razvoj preduzetništva i fond za mala i srednja preduzeća. Mi smo odmah upozorili da to predstavlja uvod u formiranje ministarstva privrede BiH i prenos nadležnosti. Oni koji su birali predsjedavajućeg Savjeta ministra nisu reagovali i to je vrlo brzo pretvoreno u aktivnost u Upravnom odboru Centralne banke.

* GLAS: Imate li informacije o tome dokle su stigle te aktivnosti s obzirom da u Centralnoj banci odbijaju da daju bilo kakve informacije medijima i javnosti?

TEGELTIJA: Guverner je formirao radni tim sa zadatkom da pripremi modalitete korišćenja sredstava iz profita i dijela slobodnih rezervi Centralne banke. Ta sredstva bi bila iskorišćena za formiranje novih institucija. Radni tim ima pet ljudi, jedan bio glavni ekonomista Centralne banke, a četiri su rukovodioci odjeljenja. Rok za završetak tih aktivnosti je bio 21. avgust i planirano je da sve bude razmatrano na sjednici Upravnog odbora 27. avgusta. Kada smo mi tražili da se izjasne onda su napustili sjednicu Upravnog odbora u Banjaluci bez saopštenja, a 30. septembra su održali sjednicu Upravnog odbora u Sarajevu gdje su imali jednu tačku koja je nosila oznaku tajnosti u pogledu sadržaja te odluke, odnosno zaključka Upravnog odbora Centralne banke. Guverner se u nalogu za radni tim poziva na zaključak Upravnog odbora Centralne banke. Želimo da znamo šta rade i šta planira da uradi Centralna banka. Jasna je odluka da je namjera da iz Centralne banke budu iznesena sredstva koja bi bila korišćena na nivou BiH. Nadam se da ne postoji niko u RS ko je spreman da to prihvati i primjeni ni u Centralnoj banci niti u Parlamentu BiH. Sve što je planirano predstavlja kršenje Zakona o Centralnoj banci, a nadam se da niko nije spreman da vrši izmjene tog zakona na štetu RS.

* GLAS: Da li će RS ponovo pokrenuti inicijativu da Centralna banka BiH bude preregistrovana u akcionarsko društvo kako bi entiteti na osnovu uloga za njeno osnivanje postali njeni akcionari?

TEGELTIJA: Mi smatramo da Centralna banka treba da ima samostalnost u vođenju monetarne politike, a da njeno uređenje i funkcionisanje zavisi od onih koji su je formirali. Bilo je nekoliko inicijativa iz RS o kojoj govorite, ali nismo dobili podršku. Takvo je raspoloženje na političkoj sceni u Sarajevu da ne možemo očekivati podršku, ali ono što moramo obezbijediti jeste da bude spriječen bilo kakav pokušaj prenosa supervizije i promjene uloge Centralne banke sa stanovišta izvora finansiranja i namjene sredstva koje ona ima.

* GLAS: Kada ste pomenuli supeviziju usvojene su dopune Zakona o potrošačima BiH. Da li je to novi pokušaj prenosa nadležnosti i uspostavljanja jedinstvene supervizije bankarskog sektora iako su za to nadležne entitetske agencije za bankarstvo?

TEGELTIJA: Zakon o potrošačima, osim prenosa nadležnosti, sa entiteta na nivo BiH  nema nikakav drugi efekat. Pričati danas o kreditima u švajcarskim francima je apsolutno iluzorno, jer više niko ne nudi ni njih ni zajmove u drugim valutama osim u evru. Svi moraju znati da ovaj potez ne rješava probleme ljudi koji imaju kredite u švajcarskim francima, a Savjet ministara i druge institucije BiH se nikada nisu uključivali u rješavanje problema tih ljudi. Prenos nadležnosti se vrlo jasno ogleda u oblasti obligacionih odnosa i deviznog poslovanja. Nadam da će oni koji to predlažu u ime RS razumjeti ovu poziciju i da će biti više razumijevanja da zaustave ove nepotrebne aktivnosti.

* GLAS: Da li će biti usvojene izmjene Zakona o akcizama BiH s obzirom na stav predstavnika FBiH u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i Saveza za promjene od čijeg glasanja u institucijama BiH zavisi inicijativa entitetskih vlada?

TEGELTIJA: Ti predstavnici FBiH u Upravnom odboru UIO se ne nalaze u bilo kojoj fazi odlučivanja. Upravni odbor je prihvatio inicijativu i uputio je radnoj grupi da još jednom analizira prije svega finansijske efekte tih zakonskih rješenja. Siguran sam da ne postoji bilo kakav problem da ta odluka bude donesena u Upravnom odboru UIO. U proceduri usvajanja zakona u Parlamentu BiH učestvuju političke partije iz Saveza za promjene. Nažalost, oni su uvijek glasali protiv svega što može da donese pozitivne efekte u RS. U ovom slučaju postoji njihova obaveza prema reformskoj agendi koju su svojski podržali kao i izjavu za rast i zapošljavanje i biće vrlo interesantno kako će se odnositi prema tim dokumentima koje su vrlo lako potpisivali pred predstavnicima međunarodne zajednice. Sve partije iz FBiH koje su dio koalicije na nivou BiH podržale su izmjene Zakona o akcizama.

* GLAS: Zbog čega je pokrenuta inicijativa za povećanje akciza, kakve efekte očekujete i da li će i pored velikog otpora ostati prijedlog za povećanje akcize i na gorivo?

TEGELTIJA: Cijeli iznos od akcize na naftne derivate biće usmjeren na izgradnju autoputeva i puteva što je pretpostavka daljih investicionih aktivnosti u cijeloj BiH. Efektivnost našeg kredita od 35 miliona evra kod Evropske banke za obnovu i razvoj uslovljena je povećanjem akcize, a Vlada FBiH je objavila da je njihov kredit sa Evropskom investicionom bankom i Kuvajtom takođe uslovljen povećanjem akcize na naftne derivate. Interesne grupacije poput udruženja prevoznika svoje stavove treba da razjasne sa resornim ministarstvom, a pitanje je gdje prevoznici treba da rade ukoliko ne bude izgradnje autoputeva.

Kredit MMF-a

* GLAS: Ima li pomaka u razgovorima sa MMF-om i kako će RS nadoknaditi nedostajući novac u budžetu?

TEGELTIJA: Rebalans budžeta se neće ticati odnosa sa MMF-om. Jasno je da nema novca od MMF-a, ali ćemo tražiti da, prije svega, na domaćem tržištu nadomjestimo taj dio sredstava. Nije sigurno kada ćemo imati novi aranžman, ali razgovaraćemo na tehničkom nivou sa misijom MMF-a. Postoji nekoliko otvorenih pitanja sa MMF-om i o nekima smo spremni razgovarati, a o nekima nismo spremni mijenjati stavove. Najosjetljivija su pitanja koja podrazumijevaju ponovni pokušaj da se mijenja ustavna pozicija RS, nekih institucija i prenos nadležnosti na nivo BiH, odnosno da se da ovlašćenje institucijama BiH da kontrolišu institucije RS.

Rebalans budžeta

* GLAS: Kada će biti rebalans budžeta RS i šta on donosi? TEGELTIJA: Ako bude rebalansa budžeta imaćemo minimalne izmjene i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani. U ovom trenutku je vrlo teško precizirati šta će biti izmijenjeno, ali je evidentno da ćemo na nekim pozicijama imati potrebu za manje, a na nekima da povećamo obim sredstava. Podvlačim da će promjene biti veoma male i zato će rebalans budžeta za 2015. biti vrlo kasno u odnosu na prethodni period. Rebalans će biti samo ukoliko ne budemo mogli realokacijama rasporediti ta sredstva u budžetu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.