Zoran Tegeltija, ministar finansija Republike Srpske: Privreda i prihodi jačaju, za investicije 120 miliona

Vlada RS će u ovoj godini uložiti više od 120 miliona vlastitih sredstava u kapitalne projekte.

 Dio novca za investicije biće obezbijeđen i kroz rebalans buyeta RS, kojim će biti povećana izdvajanja samo za te namjene, dok će rashodi za plate i druge troškove ostati na planiranom nivou, rekao je ministar finansija RS Zoran Tegeltija.

* GLAS: Kakvi su makroekonomski pokazatelji RS?

TEGELTIJA: Makroekonomski pokazatelji su pozitivni već 13 kvartala zaredom. Nemamo zvanične podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) RS za prošlu godinu, ali procjene govore da će biti rast iznad tri odsto, što će nas svrstati među najbolje u regionu. Rast BDP-a bi do 2020. godine trebalo da bude najmanje pet odsto i tada bi građani to i osjetili na ličnim primanjima. Najlošiji pokazatelj ranije smo imali kada je riječ o spoljnotrgovinskom deficitu, koji je prelazio 30 odsto BDP-a, ali je na kraju 2017. godine pao na 13,7 odsto zbog bolje razmjene. Prvi put od postanka RS u 2017. smo imali više od 260.000 radnika, a rast zaposlenosti nastavljen je i ovoj godini. S druge strane, nezaposlenost pada. Izvorni prihodi su za tri mjeseca iznosili 556 miliona KM, što je za 65 miliona više nego u istom periodu lani. Sve to je rezultat rasta privrednih aktivnosti i boljeg rada inspekcije.

* GLAS: Zbog čega je već sada najavljen rebalans buyeta RS i koje će biti ključne promjene?

TEGELTIJA: Procedura izrade rebalansa buyeta pokrenuta je u utorak na osnovu izvršenja prihoda za prvi kvartal ove godine. Teško je reći tačan iznos za koji će biti proširen okvir buyeta, ali to neće biti manje od 50 miliona KM. Tačne podatke imaćemo krajem mjeseca, kada ćemo usvojiti rebalans i uputiti ga u dalju proceduru. Većina novca biće utrošena za kapitalne projekte, a rashode za plate i tekuće troškove zadržaćemo na planiranom nivou.

* GLAS: Da li RS servisira sve svoje obaveze na vrijeme?

TEGELTIJA: Nemamo problema u vezi s izmirenjem obaveza. Vlada neće ostati dužna buyetskim korisnicima, bez obzira na to da li je riječ o platama ili kapitalnim projektima. Trenutno smo u poziciji, zahvaljujući prije svega rastu izvornih prihoda, da izmirujemo sve obaveze.

* GLAS: Koliko iznosi dug RS i da li je on u prihvatljivim u granicama?

TEGELTIJA: Preliminarnim podaci pokazuju da je javni dug oko 4,163 milijardi maraka ili 41,3 odsto BDP-a. Dug pada jer je na kraju 2015. iznosio 46,3 odsto BDP-a, dok je 2005. godine, kada je opozicija predavala vlast SNSD-u i njegovim koalicionim partnerima, iznosio 54,6 odsto BDP-a. Naš cilj je da se javni dug kreće na nivou od 40 odsto BDP-a.

* GLAS: Zbog čega su ove godine odgođene tri planirane emisije trezorskih zapisa?

TEGELTIJA: Javni dug i finansiranje jasno planiramo. Znamo koliko je potrebno novca za obaveze i koliko imamo na raspolaganju i u skladu sa tim radimo plan. Ova godina je bolja nego što smo planirali kada je u pitanju finansiranje i zbog toga smo sa jučerašnjim danom otkazali treću emisiju trezorskih zapisa u vrijednosti od oko 40 miliona KM. Cilj je da smanjimo kratkoročnu izloženost, a povećamo dugoročnu.

* GLAS: Kako u tom svjetlu komentarišete tvrdnje opozicije da Vlada ne odustaje od politike zaduživanja?

TEGELTIJA: Opozicija od 2014. godine, kao i njihovi takozvani ekspertski timovi, stalno pričaju o grčkom scenariju i da je RS u finansijskom krahu. To rade jer nemaju druge priče, niti spremnosti da prihvate pozitivne trendove koji se dešavaju u RS. Oni ne mogu da prihvate da je Srpska finansijski stabilna. Ne vjeruju ni da će doći do rebalansa buyeta kao rezultata rasta vlastitih prihoda, već pričaju da će novac koji je namijenjen za izgradnju puteva i autoputeva koristiti za krpljenje buyeta. Taj novac namjenski je usmjeren za "Autoputeve" i "Puteve" i njima će biti i doznačen onog trenutka kada Uprava za indirektno oporezivanje BiH bude imala mogućnost da to uradi.

* GLAS: RS je na osnovu isplate ruskog klirinškog duga prošle godine dobila 60 miliona maraka. Za šta je utrošen taj novac i za šta će biti korišćen preostali dio?

TEGELTIJA: Taj novac je isključivo namijenjen za kapitalne projekte. Vlada je lani donijela odluku o korišćenju toga novca, a riječ je o pet miliona za gradnju sistema za navodnjavanje. Donijećemo program korišćenja preostalih 55 miliona KM od klirinškog duga za kapitalne projekte. Taj novac biće utrošen za gradnju koncertne dvorane u Banjaluci, pozorišta u Istočnom Sarajevu, fiskulturne sale u Istočnoj Iliyi, navodnjavanja u Trebinju, osnovne škole u Banjaluci i druge.

* GLAS: Koliko novca će biti utrošeno u kapitalne projekte u RS u ovoj godini?

TEGELTIJA: Vlada RS će uložiti više od 120 miliona vlastitih sredstava, ne računajući kredite i druge aranžmane koje imamo u većini oblasti od zdravstva, poljoprivrede, navodnjavanja i drugih.

* GLAS: Da li RS ispunjava sve mjere koje su definisane proširenim aranžmanom sa MMF-om i da li će biti isplaćena nova tranša novca?

TEGELTIJA: Mi smo naše obaveze izmirili. Misija MMF-a dolazi u maju i tada će pregledati da li su ispunjene obaveze koje se odnose na prvi kvartal 2018. godine. Ostalo je da Parlament BiH usvoji zakon o agenciji za osiguranje depozita. RS nema zakonskih rješenja koje treba da usvoji. Postoje određeni dokumenti iz finansijskog sektora, koje treba da usaglase agencije za bankarstvo entiteta i Centralna banka BiH. Riječ je o tehničkom pitanju. Čini mi se da ima veliki broj zakonskih rješenja u FBiH i, kako sada stoje stvari, u radu parlamenta tog entiteta nije realno očekivati da BiH ispuni obaveze iz pisma namjere MMF-u, tako da je teško očekivati novu tranšu ove godine.

* GLAS: Da li će Vlada RS posegnuti za smanjenjem broja zaposlenih u javnom sektoru?

TEGELTIJA: Vlada će braniti pozicije zaposlenih u javnom sektoru i njihov broj. To ćemo raditi na taj način da ćemo smanjivati ukupna izdvajanja za plate u javnom sektoru u odnosu na BDP. Naš stav je da nećemo otpuštati radnike i smanjivati plate. To ćemo zadržati na dosadašnjem nivou i kroz rast BDP smanjićemo učešće fonda plata u BDP-u. To smo dogovorili i sa MMF-om. Spremni smo razgovarati o tome da analiziramo da li u nekim oblastima imamo viška zaposlenih ili nekima nedostaje radnika i da pravimo preraspodjele. Procjena je da bi preraspodjela mogla biti urađena kod velikog broja buyetskih korisnika.

* GLAS: Privatni sektor već duže zahtijeva smanjenje oporezivanja rada. Da li je to izvodljivo u ovoj godini?

TEGELTIJA: Mi smo 2015. godine utvrdili da nije moguće ići ka smanjenju opterećenja rada bez da se to radi sa projektom preraspodjele unutar indirektnih poreza. Za to nismo imali podršku FBiH i MMF-a. Nećemo čekati njih jer smo u memorandumu sa poslodavcima definisali da ćemo praviti analizu naplate poreza na dohodak i poreza na dobit i da smo spremni da dio rasta prihoda iz ta dva izvora preusmjerimo u smanjenje oporezivanja rada. To će trajati neko vrijeme, ali siguran sam da će dati efekte.

Eksperti

* GLAS: Tri člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje iz reda eksperata opstruišu rad te institucije, što su pokazali i time da na posljednjoj sjednici nisu glasali za važne dokumente. Šta će se desiti ako i dalje nastave sa takvom praksom?

TEGELTIJA: Oni o pojedinim tačkama često ne glasaju kao ministri. Njihova pozicija je loša sa stanovišta njihovog finansiranja iako se radi o ljudima koji imaju mnogo posla. Smatram da nema dobre komunikacije između Uprave za indirektno oporezivanje i eksperata, što mora biti promijenjeno kako se ne bi dešavalo da se ne usvajaju izvještaji o radu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.