Zoran Mastilo: Nema povećanja penzija do kraja godine

U Republici Srpskoj ima nešto više od 207.000 penzionera i 300.000 zaposlenih. Dakle, odnos je jedan prema 1,3, što je na duži rok neodrživo. Tome treba dodati podatak da se za 80.000 zaposlenih ne plaćaju doprinosi, zbog stečaja, nedefinisanih statusa i drugih brojnih problema. To je samo jedan od parametara i polaznih tačaka za reformu penzionog sistema. Reforma penzionog sistema je neophodna i Vlada Republike Srpske je pokazala veliku hrabrost kada je pokrenula to pitanje - rekao je u intervju za "Glas Srpske" direktor Fonda PIO Republike Srpske dr Zoran Mastilo.

Reforma penzionog sistema po njegovom mišljenju nosi najveći mogući rizik, jer je, kako je rekao, riječ o populaciji od 200 hiljada ljudi, a ako se na to dodaju i njihovi članovi porodica, jasno je o kakvom teškom pitanju je riječ.

* GLAS: Isplata oktobarskih penzija, na zadovoljstvo najstarije populacije, počinje tačno 1. novembra, što ranije nije bila praksa, jer su isplate počinjale ponekad i sredinom mjeseca?

MASTILO: To je bila posljedica hroničnog deficita sredstava u kasi Fonda PIO, pa je bila praksa da se unaprijed trošila jedna penzija. Danas smo uspjeli da to dovedemo u zakonske okvire, a i preporuka Glavne službe za reviziju, prilikom nedavne kontrole, bila je da ubuduće moramo obezbijediti sredstva za penzije do prvog u mjesecu. Zadržali smo nivo penzija na nivou septembarskih, koje su u odnosu na avgust povećane za šest procenata. Da budem precizan, oktobarsku penziju u Republici Srpskoj primiće 207.421 korisnik ili 669 korisnika više u odnosu na prethodni mjesec. Sredstva koja su nam za to potrebna iznose 69.843.914 KM ili 1.652.155 više u odnosu na prethodni mjesec.

* GLAS: Penzionere sigurno interesuje hoće li biti povišica penzija do kraja godine, s obzirom na značajno povećanje troškova života?

MASTILO: Mislim da u ovoj godini nije realno očekivati dalje povećanje penzija. Nivo koji smo postigli smatramo maksimalno mogućim, uzimajući u obzir sredstva koja prikupljamo. Ove godine imali smo tri povećanja penzija, u aprilu za sedam odsto, u junu za 9,9 odsto i u septembru za šest procenata. Kada se sve sabere, to je uvećanje za 23 odsto i to je sigurno najveći rast penzija u jednoj fiskalnoj godini od 1992. godine do danas. Rast penzija je prije svega posljedica povećane poreske discipline, uspješnih mjera Vlade Republike Srpske i uspostavljanja penzione politike. Sa sigurnošću možemo reći da u ovom trenutku imamo nešto što se zove penziona politika, koja ima stabilan sistem, uspostavljen kontinuitet i sve druge konzistentne parametre koji je definišu kao politiku. Ranije se radilo po sistemu "gašenja požara", od slučaja do slučaja, s tim što je uvijek bio problem deficita sredstava, dok mi danas nemamo problema sa prikupljanjem sredstava, odnosno prikupimo ih dovoljno da isplatimo ovaj nivo penzija koji sada imamo.

* GLAS: Kolika su to sredstva i kakva je njihova struktura?

MASTILO: Oktobarske penzije će nas koštati nepunih 70 miliona KM, za neto penzije, plus 2,5 miliona KM koliko ide Fondu zdravstvenog osiguranja za zdravstvenu zaštitu penzionera. Na to se dodaje pola miliona maraka troškova za isplate penzija putem pošte i negdje oko pedeset hiljada za troškove banaka za obezbjeđenje gotovine. Kada se sve sabere, za bruto penzije nam je potrebno da prikupimo 73 do 74 miliona maraka. Kada sam došao u Fond PIO, februara prošle godine, mjesečna tranša je iznosila oko 40 miliona maraka i za godinu i po dana gotovo je udvostručena. To najbolje govori da Vlada Republike Srpske i Fond PIO vode ozbiljnu politiku i brigu kada je u pitanju standard penzionera. Kada je u pitanju struktura tih sredstva, rekordnih 50 miliona KM smo prošlog mjeseca prikupili iz doprinosa. Vlada Republike Srpske obezbjeđuje redovno na mjesečnom nivou oko 13,3 miliona KM, a ostalo dobijamo iz dividende po osnovu akcijskog kapitala, zakupnina i drugih prihoda od imovine. Od dividende na godišnjem nivou imamo 10 miliona KM, najviše od Telekoma, ali i dugih preduzeća koja iskazuju dobre poslovne rezultate.

* GLAS: Penzioneri se, ipak, žale na činjenicu da imaju poprilično niža primanja u odnosu na države iz okruženja, pa čak i u odnosu na Federaciju BiH?

MASTILO: Mi redovno pratimo statističke pokazatelje kada je u pitanju poređenje sa penzijama, bar sa zemljama u bivšoj Jugoslaviji. Tačno je da su danas penzije u Federaciji BiH veće za šest odsto u odnosu na Republiku Srpsku, ali treba imati u vidu da su one prošle godine bile veće čak za 24 odsto. Uz to ne treba zaboraviti da mi sa njima imamo međuentitetski, odnosno međufondovski spor. Javnost je upoznata sa činjenicom da iz Fonda PIO Republike Srpske dajemo penzije za 38.000 korisnika, koje bi oni trebalo da potražuju iz Federalnog zavoda PIO/MIO. Ti penzioneri su uplaćivali doprinose za penzije na području sadašnje Federacije BiH, a svuda u svijetu je pravilo da tamo gdje uplaćujete doprinose, odnosno u koju kasu uplaćujete, iz te kase i potražujete prava.

* GLAS: U kojoj fazi je taj spor?

MASTILO: Kantonalni sud u Mostaru, koji je vodio ovaj spor, našu tužbu odbio je kao neosnovanu, navodeći kao razlog nekakav sporazum od prije osam godina, koji nema pravnu snagu i koji smo mi proglasili ništavnim. Zatim smo uputili apelaciju Vrhovnom sudu Federacije BiH, ali pošto ni tu ne očekujemo rasplet, jer se tu u jedan čisto pravni spor poprilično umiješala politika, tek od krajnje instance, Suda za ljudska prava u Strazburu, očekujemo pozitivan ishod.

* GLAS: Koliko novca Fond PIO Republike Srpske potražuje u ovom procesu?

MASTILO: Po našoj procjeni, spor je "težak" 200 miliona KM, što se odnosi na direktnu štetu plus kamate. Ukoliko bismo dobili ovaj spor, mi bismo svakog mjeseca uštedjeli osam miliona KM, konsolidovali Fond i podigli penzije na isti nivo kao u Federaciji BiH. Razlog za optimizam, s druge strane, daje tržište rada u RS, koje ide u dobrom pravcu. Ove godine je više zaposlenih nego prethodne godine, a očekujemo da neki veliki kapaciteti počnu sa radom, kao što je Rafinerija Brod, gdje ćemo imati dvije hiljade zaposlenih, a to je dvije hiljade novih osiguranika koji će uplaćivati doprinose u kasu Fonda PIO.

* GLAS: U Srbiji i Hrvatskoj, sa kojima smo doskora živjeli u zajedničkoj državi, daleko su veće penzije nego kod nas?

MASTILO: Tačno je da su penzije u Srbiji znatno porasle, ali taj napredak nije baziran na realnim ekonomskim resursima. Prije je riječ o pokušaju ispunjavanja nerealnih predizbornih obećanja i želja nekih političara da se u Zakon ugradi odredba po kojoj prosječna penzija ne može pasti ispod 70 procenata u odnosu na prosječnu platu. Sada su one na nivou od 50 odsto prosječne zarade i kada bi došlo do povećanja, država Srbija ne bi imala mogućnost da ih redovno isplaćuje.

* GLAS: Da li se kod nas penzije vezuju za prosječne zarade zaposlenih?

MASTILO: To je materija koja je ugrađena u Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, gdje se kaže da se penzije u RS usklađuju sa rastom prosječne plate iz prethodne godine, ako za to postoje materijalne mogućnosti. Trenutno su u Republici Srpskoj penzije na nivou od 40 odsto prosječne zarade.

* GLAS: Kolika će biti najveća penzija isplaćena u novembru, a kolika najmanja?

MASTILO: Prosječna penzija će iznositi 333,20 KM, ne računajući srazmjerne penzije, a to su one koje su tokom radnog vijeka zarađene u više država. Najveća isplaćena penzija u RS, uključujući izuzetne penzije, iznosiće 2,843 KM, a najveća isplaćena penzija po opštim propisima iznosi 1.408 KM. Minimalna, odnosno najniža penzija, ono što država garantuje iznosi 160 KM. Moram reći da kod nas u Zakonu nije definisana najveća penzija, nema ograničenja, ali ćemo sasvim sigurno izmjenama i dopunama to pravo ograničiti.

* GLAS: Šta će sve proizići iz reforme penzionog sistema?

MASTILO: Reforma penzionog sistema u Republici Srpskoj je zamišljena tako da se odvija u pravcu trostubnog sistema, odnosno da stoji na tri stuba. Prvi stub je obavezno osiguranje koji je sada na snazi, s tim da se unaprijedi i da daje što bolje efekte. Drugi stub će takođe zadržati obavezno osiguranje, ali će u sebi imati i dugoročnu štednju za buduće penzionere. Treći stub se odnosi na dobrovoljne penzione fondove i oni će biti isključivo privatnog karaktera. Osnivači dobrovoljnih penzionih fondova mogu biti banke, osiguravajuće kuće ili kako već bude propisano zakonom. Dakle, građani ovdje štede dobrovoljno, tako što će ulagati novac iz sopstvenog yepa ili će im poslodavac uz obavezno plaćati i dodatno dobrovoljno osiguranje. U ovaj dobrovoljni fond mogu da ulažu i oni koji nisu nigdje osigurani. Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima je usvojen u Narodnoj skupštini RS u formi nacrta i uz određene dopune i poboljšanja mislim da će uskoro ugledati svjetlost dana.

Inostrana osiguranja

* GLAS: Kako gledate na inostrana osiguranja koja su po "principu piramida" ušla na ove naše prostore?

MASTILO: Upravo će ovaj zakonski projekat eliminisati strane osiguravajuće kuće koje su došle ovdje da pokupe novac i odnesu ga u svoje zemlje. Ubuduće će građani štedjeti u našim fondovima i na taj način dodatno stabilizovati finansijsko tržište Republike Srpske. Važno je da štedimo u našoj državi i da mi upravljamo tim sredstvima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.