Zločin nad tuzlanskom kolonom još nekažnjen

BIJELjINA - Na bijeljinskom groblju Pučile u petak je služen parastos i pomen pripadnicima bivše Jugoslovenske narodne armije koji su stradali u "tuzlanskoj koloni".

U napadu muslimanskih jedinica na kolonu vozila JNA, koja se 15. maja 1992. godine poslije dogovora sa lokalnim vlastima mirno povlačila iz Tuzle, ubijeno je oko 200 starješina i vojnika, a oko 140 je zarobljeno. Tačan broj žrtava nije utvrđen, a identifikovani su posmrtni ostaci oko stotinu vojnika.

Parastos je služilo sveštenstvo Eparhije zvorničko-tuzlanske, a vijence i cvijeće na Spomen-kosturnicu položile su brojne delegacije RS, opštine Bijeljina, NVO, preživjeli pripadnici kolone i članovi porodica nastradalih.

- Ovaj organizovani i dugo spremani zločin nije ni poslije 17 godina razotkriven, a čak nije procesuiran nijedan slučaj - istakli su prisutni i sramnim ocijenili to da Tužilaštvo BiH, uprkos brojnim dostavljenim dokazima i činjenicama o ovom slučaju, nije učinilo ništa da kazni odgovorne.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Rade Ristović rekao je da ovaj zločin ne smije da bude zaboravljen i pozvao pravosuđe da procesuira zločince. Dodao je da je neobjašnjivo da, i pored činjenica i televizijskih snimaka, ovaj predmet još nije došao na red, ali da je dobro to da krivično djelo ratnog zločina ne zastarijeva.

Predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz izjavio je da je slučaj "tuzlanske kolone" prvi pravi, organizovani zločin u BiH.

Inspektor u Timu MUP-a RS za istraživanje i dokumentovanje krivičnih djela ratnih zločina Radovan Pejić podvukao da je predmet "tuzlanska kolona" ocijenjen visoko osjetljivim, te je sprovođenje istrage od Okružnog tužilaštva Bijeljina preuzelo Tužilaštvo BiH.

- Međutim, Tužilaštvo je podiglo, a Sud BiH potvrdio samo jednu optužnicu - istakao je Pejić. Dodao je da je Vojno tužilaštvo Beograda 2002. godine dostavilo Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina krivičnu prijavu protiv 59 lica za koja sa sumnja da su 15. maja 1992. godine počinili ratni zločin.

- MUP RS je 18. jula 2005. godine podnio Izvještaj kao dopunu ovog krivičnog predmeta protiv 27 lica - rekao je Pejić.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo je 9. novembra 2007. godine u slučaju "tuzlanska kolona" optužnicu protiv Ilije Jurišića, koji je na početku rata u BiH bio predsjedavajući Opštinskog vijeća Tuzla. On se tereti da je izdao naredbu za otvaranje vatre na kolonu JNA.

Istragom je obuhvaćen i bivši tuzlanski gradonačelnik Selim Bešlagić, koji je, na osnovu potjernice Srbije, prošle godine bio priveden u Sud BiH, ali je ubrzo i pušten. Sud BiH potvrdio je 6. maja optužnicu protiv Izeta Smajića, koji je, prema navodima optužnice, 15. maja 1992. godine u Tuzli pokušao da ubije ranjenog vojnika JNA Radovana Krstića.

Dodik

Premijer RS Milorad Dodik ocijenio je da činjenica što još niko nije odgovarao za zločin u Tuzli govori da Tužilaštvo i Sud BiH "imaju neke druge prioritete".

- Zločin u Tuzli ostao je nerazriješen, a evidentno je da je učinjen sa predumišljajem i da je bila pripremljena zasjeda na konvoj JNA na Brčanskoj malti, gdje su poginuli mladi vojnici - rekao je Dodik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.