Zločin bez kazne odbrojao 33 godine

Željka Domazet
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Glas Srpske

ISTOČNO SARAJEVO, SARAJEVO - Služenjem parastosa u crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima počelo je obilježavanje 33 godine od napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u kojoj su paravojne muslimanske snage izvršile zločin nad nedužnim vojnicima, zločin za koji niko nije odgovarao.

Služenje parastosa proteklo je uz prisustvo velikog broja građana, članovi porodica nastradalih, kao i nekoliko pripadnika bivše JNA koji su preživjeli masakr u Dobrovoljačkoj ulici, te zvaničnike Republike Srpske. Svi oni saglasni su da je velika sramota BiH što ovaj zločin nikada nije dobio sudski epilog.

Pakao u Dobrovoljačkoj ulici preživio je Milenko Perić iz Loznice, koji je za „Glas Srpske“ na samom licu mjesta pokazao gdje su ga izvukli iz vozila i kako i gdje su mu pucali u noge.

- U Dobrovoljačkoj sam ranjen i zarobljen. Izveli su me iz vozila, pucali mi u noge sa leđa. Mi smo imali naređenje da ne pucamo i da idemo u koloni. Oni su na nas otvorili vatru, izvlačili nas i ubijali. Tim "braniocima" Sarajeva koji danas slave, neka im služi na čast -  kroz suze se sjeća Perić.

Perić je konstatovao da za nevinu pobijenu mladost u Dobrovoljačkoj ulici nema pravde.

- Čekaju pravosudne institucije da mi pomremo, ali nećemo se predati jer ćemo o onome što se desilo u „Dobrovoljačkoj“ pričati našim potomcima - rekao je Perić.

On se prisjeća i svog zarobljeništva.

- Onako ranjen 25 dana sam proveo u bolnici na Koševu pa potom prebačen u Centralni zatvor. Ispred moje sobe u bolnici non stop je bio stražar i očito je da sam im bio bitan. Bio sam u pratnji generala Milutina Kukanjca, vojni policajac za protivteroristička dejstva. Razmijenjen sam 10. juna 1992. godine, zadnji iz kolone, a 12. juna sam došao kući u Loznicu. Prvi dani u bolnici bili su teški. Hteli su da me ubiju, da me zakolju... Noću nisam spavao a danju pomalo, a nakon toga sam prebačen u Centralni zatvor, a tamo je tek bila muka - napominje Perić i dodaje da mu je svaki put teško kada dođe u Dobrovoljačku kojoj su i ime promijenili u „Ulicu Hamdije Kreševljakovića“

Major u penziji i autor knjige „Ničiji vojnici u sarajevskom paklu 1992. godine“ Željko Pantelić istakao je da je svaki dolazak na ovo obilježavanje iz godine u godinu sve tužniji.

A person in a beret holding microphonesAI-generated content may be incorrect.

- Trinaest godina dolazim na ovu komemoraciju i ništa se ne dešava, niko za ove zločine ne odgovara. Ja sam jedini starješina sa teritorije Srbije koji dolazi ovdje, jer mi je 12 vojnika i kolega iz jedinice ubijeno. Po drugoj tužbi iz 2018. godine, počelo je pozivanje svjedoka, ali ti svjedoci moraju da se prevoze „oklopnim“ vozilima. To govori o tome koliko su neki za suživot i mir. Koliko imam informaciju, do sada je od preko 200 svjedoka, saslušano samo 15. Riječ je o odugovlačenju – rekao je Pantelić, ističući da ne vjeruje da će ikada biti kažnjeni oni koji su napravili  ovaj zločin.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić naglasio je da je karakterizacija napada na kolonu zatvorenih vozila sa vojnicima van borbenog rasporeda vojno-legitimnim ciljem mantra koju političko Sarajevo živi 33 godine.

- Živjeli su je i one najstrašnije 1992. godine kada su pobili sve te mlade vojnike, mlade ljude. Ipak, snažnije je naše istrajavanje da ne zaboravimo sve te ljude i da prenesemo mlađim generacijama da se strašni ratni zločin desio 3. maja 1992. godine u Sarajevu i da je taj zločin bio okidač za sve ostalo što je loše bilo u ovoj zemlji – naglasio je Ćosić.

Kako kaže, danas se više i ne gaji iluzija da će ovaj zločin u FBiH biti okarakterisan kao takav, kao ni da će ovi procesi biti privedeni kraju.

Povezane vijesti:

U bivšoj Dobrovoljačkoj ulici odat pomen stradalima u koloni JNA

Zločin u Dobrovoljačkoj ulici 33 godine bez sudskog epiloga

Parastos ubijenima u koloni JNA: Pucanje s leđa nazivaju odbranom

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić rekao je da je apsurd da stotinjak civila, koji dolaze da polože cvijeće i prisluže svijeće, moraju policijske snage obezbjeđivati.

- Činjenica je da mi tamo nismo doborodošli, a što se tiče zadovoljenja pravde srpskih žrtava, nikada nisam ni gajio nadu da će do nje doći. Scenario, koji je napisan prije rata je da pravde za srpske žrtve neće biti, a tako je i prije svih ratova bilo. Jedina pravda koju možemo očekivati je Božija – rekao je Ostojić.

Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić podsjetio je da su o ovom zločinu napisane brojne knjige i publikacije, te da se samo pravosudne institucije ovim zločinom nisu adekvatno bavile.

- MUP je 2005. godine dokumentovao ovaj zločin i proslijedio Tužilaštvu BiH, ali 2012. godine strani tužilac je obustavio istragu. Nakon intervencije porodica oštećenih 2018. godine, istraga je ponovo pokrnuta. Čekali smo 30 godina da se podgine optužnica. Pravo pitanje je zašto je istraga obustavljena i zašto sada, kada je pokrnuta, niko ne odgovara? – rekao je on.

Povezane vijesti:

PROVOKACIJA "Zelene beretke" u Dobrovoljačkoj ulici!

Dodik: Zločin u Dobrovoljačkoj još jedan dokaz ko je želio rat

Rajlić: Uvreda srpskih žrtava, još niko nije presuđen

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac istakla je da je riječ od jedno u nizu zločina koji su počinjeni nad srpskim narodom za koje niko nije presuđen.

- Ono što se porodice stradalih vojnika i civila pitaju je da li su te žrtve manje vrijedne i ne zaslužuju da za njih iko odgovara. Kad sve sagledamo, svjesni smo da je sve ovo planski odrađeno, da se Srbi proglasem krivim za sve i to je narativ koji traje od 1992. godine. U prilog tome ide činjenica da pod jakom policijskom pratnjom idemo u Sarajevo da položimo cvijeće i zapalimo svijeće – rekla je Graorac.

Ona ističe da budućnosti u BiH nema dok se sve strane u minulom sukobu ne počnu posmatrati jednako.

- Samo u slučaju kada svi priznaju ono što se desilo, kada se priznaju zločini nad Srbima, a preko 35.000 Srba je stradalo, tada možemo razgovarati o zajedničkoj budućnosti – jasna je ona.

Pomoćnik ministra u Resoru boračke i invalidske zaštite Republike Srpske Nebojša Vidaković naglasio je da na traženju sudskog epiloga treba istrajati.

Boško Tomić, izaslanik srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH, izrazio žaljenje što još niko nije odgovarao za masakr nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Kako kaže, potrebo je da se razgovara o tome što se Bošnjaci juče proslavljali takozvanu odbranu BiH, podsjetivši kako su u Domu JNA ubili sedam ljudi.

- Ubiju ih i na ulici i to je odbrana? - upitao je Tomić, naglašavajući da je JNA tada bila legitimna i da je dogovoreno povlačenje vojnika.

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Berjan konstatovao je da je riječ o još jednom zločinu nad Srbima za koje niko nije odgovarao i da je to velika  velika sramota.

On je  ocijenio da je još veća  sramota da na pomenu ne prisustvuje nijedan član Vlade Republike Srpske, a funkcioner PDP  Ljubiša Krunić je  istakao  da je sramota da ovaj, kako i mnogi drugi zločini nad Srbima nemaju epilog, dok su mnogi srpski komandanti procesuirani i osuđeni na najteže kazne.

Povezane vijesti:

Nosović: Zločin trajno svjedoči o namjeri Izetbegovića da se Srbi zatru i protjeraju

U događaje u Dobrovoljačkoj stao apsurd lažnog narativa o građanskom ratu u BiH

Nakon parastosa u Miljevićima dva autobusa su uz policijsku pratnju   otišli u federalno Sarajevo kako bi odali počast napadnutim i ubijenim vojnicima.

Uz mirnu šetnja nekadašnjom Dobrovoljačkom ulicom u Sarajevu, položili su cvijeće i prislužili svijeće bez ikakvih izjava za novinare , zadržali se dvadesetak minuta i vratili se u Miljeviće.

Od porodica čiji su najmiliji pobijeni u koloni koja se mirno povlačila bila je jedino Gordana Gvozdenović sestra ubijenog Obrada Gvozdenovića. Ona nije bila voljna da daje bilo kakve izjave.

Kolona JNA napadnuta je u Dobrovoljačkoj ulici dok se mirno povlačila iz sarajeva prema ranijem sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem.

Napadom su rukovodili tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane RBiH.

Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA je napadnuta.

Politički predstavnici institucija Republike Srpske već godinama naglašavaju da su glavni krivci za tragične događaje u Dobrovoljačkoj ulici članovi političkog vrha tadašnje takozvane RBiH, ali i paravojne muslimanske jedinice u Sarajevu, poput "Zelenih beretki", "Patriotske lige" i drugih kriminalnih formacija.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, 2. i 3. maja u Sarajevu poginulo je najmanje 28 pripadnika JNA.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.