Zlatan Klokić: Vlast u Sarajevu žrtvovaće agrar da bi se dodvorila EU

Vladajuća garnitura u Sarajevu smatra da svoju kooperativnost prema Briselu i imidž reformskih i proevropskih političara treba da održavaju na račun građana, poljoprivrednih proizvođača i mrskih im entitetskih institucija.

Radi se o ljudima koji su zbog samonametnute političke agende spremni žrtvovati sve, očekujući od drugih da otklanjaju posljedice njihovog pogrešnog djelovanja. Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Zlatan Klokić.

* GLAS: Zbog čega ste nezadovoljni stavovima sa početka razgovora delegacija BiH i Evropske komisije u vezi sa prilagođavanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju?

KLOKIĆ: Institucije RS su u potpunosti nezadovoljne, ne samo stavovima iznesenim na početku razgovora, već i načinom na koji se institucije BiH ponašaju u procesu njihove pripreme i realizacije. Entitetske institucije su u ovom procesu potpuno marginalizovane od strane institucija BiH. Savjet ministara i Predsjedništvo BiH bespravno i bahato svojataju poziciju arbitra koji će donijeti konačnu odluku uz licemjerno i politikantsko isticanje navodne obaveze entitetskih budžeta da obezbijede amortizaciju katastrofalnih posljedica po poljoprivredni sektor prouzrokovanih njihovim diletantskim odlukama. Očigledno je da vladajuća garnitura u Sarajevu smatra da svoju kooperativnost prema Briselu i imidž reformskih i proevropskih političara treba da održava na račun građana, odnosno u konkretnom slučaju poljoprivrednih proizvođača i mrskih im entitetskih institucija. Radi se o ljudima koji su zbog samonametnute političke agende spremni žrtvovati sve, očekujući od drugih da otklanjaju posljedice njihovog pogrešnog djelovanja. To, jednostavno, ne ide na taj način. Nažalost ovo nije prvo djelovanje institucija BiH koje je štetno po Srpsku u ekonomskom, pravnom i političkom smislu. Teško je ne zapitati se čije interese i koga predstavljaju politički subjekti iz RS u vlasti u Sarajevu. Interese RS i njenih građana sigurno ne.

Ogromno nejedinstvo postoji i među članovima pregovaračke delegacije BiH. Veliki broj njih, izuzev njenog šefa koji je predstavnik Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i ljudi iz kabineta predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, smatraju da je pravac koji su zauzeli Predsjedništvo i Savjet ministara BiH, a to je prihvatanje zahtjeva iz Brisela, pogrešan, ali se plaše da to kažu.

* GLAS: Koliko je štetan pristanak Predsjedništva i Savjeta ministara BiH na princip tradicionalne trgovine sa Hrvatskom i u čemu se ogledaju negativne posljedice takve odluke?

KLOKIĆ: Šteta je ogromna, odnosno da budem precizniji, nesaglediva i vjerovatno će se mjeriti stotinama miliona KM. Ona se manifestuje u nekoliko vidova. Nije zanemarljiva šteta u vidu gubitka carinskih prihoda na uvoz robe koja je do sada bila opterećena kako bi domaći proizvodi bili u određenoj mjeri zaštićeni. Prihvatanjem tradicionalne trgovine, koju ne poznaju ni SSP, ni Svjetska trgovinska organizacija, niti postoji pravni osnov za njeno prihvatanje, biće omogućen uvoz određenih proizvoda iz EU koji uopšte nisu bili predmet regulisanja SSP-a. Očigledno je da neko pokušava da amortizuje nekonkurentnost hrvatske privrede u evropskim okvirima preko leđa zemalja regiona tako što bi se Hrvatskoj omogućilo da zadrži određene povlastice iz CEFTA režima i nakon njenog izlaska iz njega, odnosno ulaska u EU. Međutim, ne radi se samo o ustupcima koji su rezervisani za Hrvatsku, već će te kvote moći koristiti privredni subjekti iz svih članica EU. Time dolazimo do suštinskog problema, koji se odnosi na konkurentnost poljoprivrednog sektora u BiH u odnosu na poljoprivredni sektor EU. Opravdana je bojazan da poljoprivredni sektor u BiH, koji se i u postojećim uslovima teško nosi sa konkurencijom, neće moći izdržati tu trku. To znači gubitak velikog broja radnih mjesta, propadanje čitave industrije i porodičnih poljoprivrednih gazdinstava. Ne smije se zanemariti ni činjenica da će u svemu tome mnogo gore proći Srpska, jer je gro poljoprivredne proizvodnje u BiH koncentrisan u RS.

* GLAS: Mogu li katastrofalne posljedice biti izbjegnute ukoliko članicama EU trgovinske povlastice budu davane u fazama, što je istaknuto kao jedna od opcija?

KLOKIĆ: Ideja o faznoj liberalizaciji u ovom kontekstu i pod ovakvim okolnostima ne podrazumijeva ništa drugo do umiranje na rate. Ne radi se o povlasticama koje su dogovorene ili na koje se BiH na bilo koji način ranije obavezala. Riječ je o samovoljno proklamovanom pravu i osionom nastupu briselskih moćnika, koji zahtijevaju od BiH, čija je ekonomska snaga neuporedivo manja i od najnerazvijenijih članica EU, da čini ustupke na koje se prethodno nije obavezala. Kažu to vam je uslov za podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo u EU. U uslovima potpuno narušene dinamike primjene trgovinskog dijela SSP-a, potpune izblijedjelosti onoga što se naziva asimetričnim trgovinskim odnosima, ali i odsustva neophodne infrastrukture posredstvom koje bi se BiH mogla kandidovati za fondove EU u ovoj oblasti, koliko god oni za zemlje regiona u širem kontekstu bili mali, prihvatanje zahtjeva Brisela u bilo kojem obliku proizvešće veoma štetne posljedice po poljoprivredni sektor u BiH, a posebno RS.

* GLAS: Kako komentarišete stav predstavnika institucija BiH da entiteti subvencijama poljoprivredi treba da nadomjeste štetu koja bi mogla da bude prouzrokovana otvaranjem tržišta BiH?

KLOKIĆ: Nekorektna je poruka ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH da entiteti treba subvencijama i podsticajima da obezbijede podršku poljoprivrednim proizvođačima u uslovima njihovog prihvatanja zahtjeva iz Brisela. On bi morao da zna da u cijelom regionu ne postoje dovoljne subvencije za poljoprivredni sektor koje bi ga zaštitile od potencijalne potpune liberalizacije tržišta. Vlada RS je zaključcima jasno istakla da je ovakvo djelovanje institucija BiH neprihvatljivo, a identičan stav se mogao čuti i od poljoprivrednih proizvođača. Svi koji su i najmanje upućeni u ovo pitanje imaju više nego opravdan strah od onoga što bi moglo uslijediti. Vlada RS posljednjih godina najveći dio podsticaja i podrške usmjerava upravo u poljoprivredni sektor i to će nastaviti da čini, međutim, teško da postoje sredstva kojima bi se mogla neutralisati greška u vidu prihvatanja zahtjeva Brisela.

Spas u reciprocitetu

* GLAS: U kom pravcu bi trebalo da idu razgovori sa Evropskom komisijom?

KLOKIĆ: Stavovi iz BiH moraju biti odgovorni prema vlastitim proizvođačima i građanima, a ne snishodljivi prema briselskoj administraciji. To znači, u najmanju ruku, čvrsto držanje principa reciprociteta. Taj princip u odnosima između BiH i EU, međutim, ne znači odnos 1:1, nego bi morao biti bar 2:1 u korist BiH. U suprotnom, ukoliko je neko iz sebičnih političkih razloga spreman da žrtvuje vlastite proizvođače i građane, situacija neće biti dobra. Možda neko na ovakav način pokušava opravdati veoma opasnu tezu da postoji potreba za uspostavljanjem ministarstva na nivou BiH koje bi preuzelo navodnu brigu o poljoprivrednim proizvođačima pod pričom da entitetska ministarstva to nisu u stanju. Uostalom, zar se sve vladajuće stranke u Sarajevu, uključujući i one iz RS, nisu objedinile oko ekspozea predsjedavajućeg Savjeta ministara u kojem je takva intencija veoma jasno iskazana?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.