Živković: Ko je nadležan za rasprave o povredi Ustava BiH?

Sarajevo - Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milorad Živković izrazio je nezadovoljstvo odlukom Ustavnog suda BiH da se proglasi nenadležnim u slučaju njegovog zahtjeva za ocjenu ustavnosti člana 2. Pravila Ustavnog suda BiH, kojim je predviđeno da nijedan organ u BiH ne može donositi zakone, druge propise i opšte akte koji se tiču rada ove pravosudne institucije.

Na današnjoj zajedničkoj sjednici oba doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj Savjet ministara odgovara na pitanja poslanika i delegata, Živković je upitao ko u BiH može da se proglasi nadležnim da raspravlja o povredi Ustava.

On je podsjetio da je Ustavni sud raspravljao o Uredbi Vlade Republike Srpske o matičnim brojevima i raznim drugim aktima, od kojih mnogi opštinskog značaja, a da se proglasio nednadležnim za raspravu o svojim aktima koji su očigledno mimo Ustava.

“Kada su u pitanju plate, zovu u pomoć visokog predstavnika, za državne praznike zovu u pomoć Venecijansku komisiju, a kada su njihova pravila u pitanju, nikoga ne zovu u pomoć i sami kažu da nisu nadležni”, konstatovao je Živković.

On je upozorio da u ovom slučaju nije ugroženo ljudsko pravo, nego pravo u BiH koje Ustavni sud ne zna i neće da brani.

“Ne može nikakva izjava bilo kog političara iz Republike Srpske da ugrozi BiH, samo ljudi i institucije i oni koji su nekvalifikovani da rade u institucijama mogu da nanesu štetu BiH”, naglasio je Živković.

Prema njegovim riječima, dignitet BiH ugrožavaju Sud BiH koji radi mimo međunarodnog prava, što su rekle i međunarodne instance, te Tužilaštvo BiH principom “za jednog našeg uhapšenog, uhapsićemo osam njihovih” i svađe između SIPA- i Tužilaštva.

Živković je od ministra pravde BiH Bariše Čolaka tražio da obrazloži koja pravna sredstva, redovne i vanredne pravne lijekove ima ovlašteni apelant u slučaju da se Ustavni sud proglasi nenadležnim u slučaju zahtjeva za ocjenu ustavnosti akta. 

Čolak je podsjetio da su u skladu sa Ustavom BiH odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, što znači da ne postoje redovni ili vanredni pravni lijekovi u slučaju odluka ovog suda.

“Svaki građanin koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama ima pravo na apelaciju Sudu za ljudska prava”, dodao je Čolak.

Prema njegovim riječima, u Ustavu BiH ne postoji pravni osnov za donošenje zakona o postupku pred Ustavnim sudom BiH, ali ostavlja mogućnost da se zakonom riješi način drugačijeg izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

“Ministarstvo pravde će početkom naredne godine uputiti u proceduru Prijedlog zakona kojim bi se ovo pitanje regulisalo”, rekao je Čolak.

Živković je u svom pitanju Ministarstvu pravde konstatovao da je član 2. Pravila Ustavnog suda BiH u direktnoj suprotnosti sa članom Ustava BiH, koji kaže da Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija Ustavnog suda BiH koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. 

Živković je od ministra pravde zatražio odgovor da li ovo ministarstvo ima u planu da u parlamentarnu proceduru uputi zakon o Ustavnom sudu BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.