Željka Jovanić, pijanistkinja, i Lidija Bojinović, violinistkinja, za “Glas Srpske”: Umjetnost traži velika materijalna i duhovna ulaganja

Živimo u lijepoj, ali prilično siromašnoj zemlji. Umjetnicima nije lako da se ostvare u takvim okolnostima. Čini mi se da mnogi muzičari ulažu nadljudske napore da naprave nešto kvalitetno.

Kazala je ovo za “Glas Srpske” pijanistkinja Željka Jovanić, koja je sa violinistkinjom Lidijom Bojinović nastupila u koncertnoj dvorani Banskog dvora Kulturnog centra.

GLAS: Kako gledate na trenutnu situaciju kada je klasična muzika u Republici Srpskoj u pitanju?

BOJINOVIĆ: Situacija na sceni klasične muzike nije na zavidnom nivou, ali mi je drago što se pokreću novi projekti, što se trudimo da učinimo umjetnost primamljivijom i dostupnijom. Postoje ljudi i institucije koji svim snagama rade na tome. Imam osjećaj da dosta ljudi još smatra da klasična muzika nije za svakoga ili da je to muzika za koju je potrebno predznanje da bi bila slušana. To je umjetnost kao i svaka druga i treba joj se prepustiti i uživati. Srećna sam kada vidim bogate programe Banskog dvora i ispunjene sale, a i radujem se manifestacijama koje priređuje Akademija umjetnosti.

GLAS: Pružamo li dovoljno prilike i prostora mladim i talentovanim ljudima da se iskažu i cijenimo li dovoljno umjetnike koji su se već ostvarili?

JOVANIĆ: Banski dvor u saradnji s Akademijom umjetnosti nagrađuje najbolje studente organizacijom koncerta, što je odličan podsticaj za mlade umjetnike. Ovakvih primjera bi trebalo da bude više, kao i stipendija koje omogućavaju usavršavanje. Umjetnost zahtijeva velika ulaganja, i materijalna i duhovna.

BOJINOVIĆ: Određene prilike za naše mlade i ostvarene umjetnike postoje, ali u skladu sa skromnim mogućnostima. O tome svjedoče i odlasci naših talenata u inostranstvo, gdje dobijaju akademsku edukaciju sličnu našoj (u tom smislu ne zaostajemo za većim gradovima i centrima), ali i više kulturnih sadržaja koji nama umjetnicima služe kao hrana (duševna, duhovna, emotivna i kreativna), inspiracija i motivacija, nezamjenjiva bilo čim drugim. Cijenimo naše umjetnike, ali je potrebno podići svijest o tome šta čini jednog umjetnika, kakav rad stoji iza titule i kakav je to stil života, sa svojim specifičnostima - tada bismo ih cijenili još više.

GLAS: Smatrate li da Banjaluka (a i ostali gradovi) ima potencijala što se inspirativnih i posvećenih muzičara tiče? I na koji način bi to moglo malo da se pokrene i pomjeri?

JOVANIĆ: U našem gradu postoje posvećeni profesori i umjetnici koji su mnogo znanja i podrške uložili u kulturni život. Navešću klavirsko takmičenje “Banjalučki bijenale”. To takmičenje dovodi u naš grad vrhunske umjetnike iz regiona, pa i šire. Tu je i festival “Dani Vlade S. Miloševića”, na kojem možemo slušati vrhunske koncerte kao inspiraciju. Banski dvor je pokrenuo festivale koji su bili posjećeni i predstavljaju osvježenje, kako u klasičnoj, tako i u džez muzici.

BOJINOVIĆ: Banjaluka, kao i ostali gradovi RS, apsolutno ima potencijala da stvori uslove za rad i razvoj posvećenih muzičara. Potrebno je raditi na prilagođavanju određenih prostora uslovima koje zahtijevaju koncertne i ostale aktivnosti, te na pružanju podrške postojećim institucijama i onima koje tek treba da budu formirane.

GLAS: Kakve planove imate za drugu polovinu ove godine?

JOVANIĆ: Pored koncerata sa Lidijom, spremam program sa koleginicom Snježanom Popović-Vuleta. Naš klavirski duo je dobio i ime “l'Arte”. Program koji trenutno vježbamo je zahtjevan i sastoji se od kompozicija iz prve polovine 20. vijeka.

BOJINOVIĆ: U septembru sa Banjalučkom filharmonijom gostujem u Beogradu na manifestaciji “Dani Srpske u Srbiji”. Predstaviću se na sceni Kolarčeve zadužbine u Beogradu uz pratnju Umetničkog ansambla Ministarstva odbrane Republike Srbije. U oktobru sa Banjalučkom filharmonijom putujem u divni Beč, gdje ćemo održati cjelovečernji koncert. Aktivnosti ne manjka i radujem se novim koncertima.

Filharmonija

- Aktivno učestvujem i podržavam aktivnosti Banjalučke filharmonije i cijenim trud i napore koji se ulažu kako bi bili stvoreni bolji uslovi za rad i bogatiju koncertnu sezonu. Filharmoniji je potrebna institucionalizacija. To bi nam olakšalo funkcionisanje i omogućilo veći doprinos te institucije našoj kulturnoj sceni - rekla Bojinovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.