Zaraza pustoši šumu na Romaniji

Banjaluka - Invazija crva potkornjaka u posljednje vrijeme uzela je maha, a ovaj problem posebno je izražen u opštinama Sokolac, Han Pijesak i Rogatica, zbog čega postoji ozbiljna opasnost od sušenja šuma.

Stručnjaci objašnjavaju da je riječ o crvu koji buši "hodnike" u stablu različitih vrsta drveća, a najčešće to čine poslije suše, grada ili mraza. Jedno zaraženo drvo se osuši za mjesec i može dodatno zaraziti novih 60 stabala.

Prema riječima direktora preduzeća "Šume RS" Riste Marića, na udaru crva potkornjaka najčešće je četinarsko područje u pomenutim krajevima.

- Zbog tog problema, na osnovu naredbe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS prekinuta je redovna sječa na području šumskog gazdinstva "Romanija" Sokolac i u Han Pijesku. I išlo se na saniranje problema koji su nastali zbog sušnja šuma - rekao je Marić.

Dodao je da je potkornjak na području pomenutih gazdinstava prisutan još od 2009. godine, a zbog nepreduzimanja odgovarajućih mjera, sušenje šuma je eskaliralo početkom ove godine.

- Zbog odluke koja je bila na snazi od 2009. do polovine 2015. godine, nije bilo moguće djelovati na način kako sada djelujemo. To, između ostalog, podrazumijeva i sječu bolesnih stabala - rekao je Marić, dodajući da pojavom potkornjaka, svako stablo počne da pušta smolu, što znači da je bolesno, te se odmah kreće u sanaciju terena.

U "napadnutim" gazdinstvima, naglasio je Marić, do sada je sanirano više od 70 odsto terena, dok će u narednom periodu, kroz redovnu sječu, biti završeni i ostali dijelovi na kojima je evidentiran ovaj problem.

- Šteta koju je potkornjak pričinio na našim šumama biće poznata tek kad bude završena kompletna sanacija pomenutih područja -  naglasio je Marić.

Kad je u pitanju rogatičko šumsko-privredno područje koje se prostire na više od 40.000 hektara i kojim gazduje ŠG "Sjemeć", sušenje šuma počelo je još prije pet godina. Prema procjenama ovog gazdinstva napadnuto je oko hiljadu hektara na kojim su visoke šume smrče i hrasta.

- Smrču suši potkornjak, a hrast gljivična oboljenja uz sušenje od vrha niz stablo - rekao je tehnički direktor ŠG "Sjemeć" Marko Tomović.

Kako bi preduhitrili sušenje šume učinjeno je sve što je bilo u njihovim mogućnostima.

- Na rubovima šuma, proplancima i svagdje gdje je veće prisustvo bolesnih stabala postavili smo više od 500 "klopki" sa feromanskim mamcima za potkornjake - kazao je Tomović.

Dodao je da obavezno skidaju koru sa svakog odsječenog "živog" stabla uz maksimalnu primjenu šumskog reda.

- Ali, očigledno sve to nije dovoljno i moraju se tražiti nove mjere i načini zaštite šuma. Prema našem mišljenju, na potezu je nauka koja bi trebalo da da odgovor kako dalje - rekao je Tomović, dodajući da sve to direktno utiče na tržišnu cijenu i ukupan finansijski bilans koji se odražava na plate oko 230 zaposlenih.

Mjere

Među mjerama za spas šuma koje sprovodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS jeste i naredba koja reguliše sječu stabala na romanijskom platou, za šta je formirana radna grupa.

- Prije godinu i po donesena je izmjena Pravilnika o šumskom redu. Vlada i Ministarstvo su obavezali "Šume RS" i sva šumska gazdinstva da preduzmu mjere na suzbijanju štetočina odgovornih za sušenje šuma na pojedinim područjima - rekli su u Ministarstvu dodajući da su u tom smislu "Šume RS" dužne da prioritetno uklanjaju oboljela stabla.

Najviše su zahvaćena područja Šumskih gazdinstava

* "Visočnik" Han Pijesak

* "Romanija" Sokolac

* "Sjemeć" Rogatica

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.