Zapošljavaju sudije, ne rješavaju predmete

BANjALUKA - Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH za proteklih pet godina, u sudovima u BiH iz godine u godinu angažovano je sve više sudija i trošeno sve više novca, ali je obim neurađenog posla uglavnom ostao na istom nivou ili je rastao.

Tako podaci navedeni u izvještaju za 2009. godinu pokazuju da je u BiH angažovano 76 dodatnih sudija, kako bi sudovima pružili pomoć u smanjenju broja neriješenih predmeta. VSTS je donio odluku o povećanju broja dodatnih sudija u 40 sudova u BiH, a povećan je i broj stručnih saradnika u sudovima.

U toj je godini u RS angažovano novih 26, a samo u Opštinskom sudu u Sarajevu 30 stručnih saradnika.

U 2005. godini VSTS BiH je imenovao 41 dodatnog sudiju da pomognu u rješavanju predmeta već zaposlenim sudijama, ali ih je 29 preuzelo funkcije. Sljedeće godine broj sudija i tužilaca povećan je za 30, a zaposleno je i 17 dodatnih sudija, te 101 stručni saradnik u FBiH i 39 saradnika u RS. U 2007. godini imenovano je osam, a u 2008. godini 15 dodatnih sudija kao ispomoć u rješavanju predmeta.

Samo prema podacima kantonalnih i okružnih sudova u FBiH krajem 2009. godine ostalo je 27.150 neriješenih predmeta, a u sudovima u Srpskoj 3.226 predmeta.

Redovni sudovi zaprimili su u 2009. godini ukupno 967.292 predmeta, a ukupan broj neriješenih predmeta u BiH neznatno je krajem 2009. godine smanjen sa 477.269 iz 2008. godine na 475.900 neriješenih predmeta.

Prema izvještajima VSTS, pravosuđe BiH je od 2004. do 2008. godine potrošilo približno 760 miliona maraka, od čega je najveći dio trošen na plate radnika. Od ukupnih izdataka sudova i tužilaštava u BiH u 2008. godini 60,4 odsto potrošila je FBiH, a 28,9 odsto Republika Srpska, a pokazatelji o efikasnosti su obrnuti i Srpska je bila uspješnija u rješavanju predmeta.

Broj neriješenih sudskih predmeta u BiH rastao je iz godine u godinu i to zbog velikog broja komunalnih predmeta.

Tako je na kraju 2005. godine ostalo neriješeno čak 1.334.194 predmeta, a 2006. godine 1.934.163 predmeta. Podaci za sljedeće godine prikazani su bez komunalnih predmeta pa je u 2007. godini ostalo neriješeno 690.683, a u 2008. godini 572.293 predmeta.

Podaci VSTS-a o broju neriješenih predmeta i broju zaposlenih koji rade na tim predmetima za 2010. godinu i izvještaj o utrošenim sredstvima za 2009. godinu biće završeni polovinom sljedećeg mjeseca. Na konferenciji ministara pravde koja je održana krajem prošle godine rečeno je da je krajem 2010. u sudovima u RS bilo više od 600.000 neriješenih predmeta, uključujući komunalne.

Pomoćnik ministra za pravosuđe u Vladi Republike Srpske Nikola Kovačević rekao je "Glasu Srpske" da je pravosuđe u BiH u jednom velikom zaostatku, da se povećao broj sudija, a u reformi nisu postignuti značajni rezultati.

- U cjelini gledajući, ne možemo biti zadovoljni radom sudova, a Ministarstvo pravde i Vlada RS odvajaju značajna finansijska sredstva i u sudovima postoje sve pretpostavke da dobro rade - rekao je Kovačević.

Dodao je da se u ovoj godini nadležni moraju ozbiljno pozabaviti pitanjem rada sudova, ali i radom i nadležnostima Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.

- Jedno od osnovnih pitanja i problema je to što VSTS donosi odluke o imenovanju sudija i tužilaca kao odluke na koju se ne može ulagati prigovor. To je nedopustivo jer je Ustavom zagarantovano da se svima mora dozvoliti pravo pravnog lijeka - izjavio je Kovačević.

Predsjednik VSTS-a BiH Milorad Novković rekao je da su sudovi i tužilaštva u BiH od 1996. godine neažurni i da je u 2009. godini prvi put zabilježeno smanjenje broja neriješenih predmeta.

- Očekujem da će u 2010. godini biti još manje neriješenih predmeta nego u 2009. godini - rekao je Novković.

On je dodao da je posljednjih tri ili četiri godine izuzetno i neuobičajeno veliki priliv predmeta u sudove za nadoknade ratne štete.

- Od neriješenih predmeta 80 odsto se odnosi na komunalne, drugorazredne predmete. Oni su državni problem i za njihovo rješavanje potrebna je državna strategija - smatra Novković.

Dodao je da, kada su u pitanju krivični referati, skoro svi sudovi su ažurni, a naročito Vrhovni sud RS, okružni sudovi Banjaluka, Doboj, Istočno Sarajevo, Bijeljina i Trebinje i tu nema zabrinjavajućeg broja neriješenih predmeta iz ranijih godina.

Ministar pravde RS Džerard Selman rekao je ranije da se sva nagomilana pitanja i neriješeni predmeti ne mogu rješavati samo prijemom novih sudija.

- Dugo godina već predlažemo određena rješenja, ali očigledno je da VSTS u ovom momentu nema izlazne strategije jer je reforma pravosuđa došla u fazu kada više ne daje apsolutno nikakve efekte. Imamo neefikasno pravosuđe u BiH jer svake godine ima sve više neriješenih predmeta, a uporedo se povećava broj sudija, a i vlade u BiH svake godine izdvajaju sve veća i veća sredstva za rad pravosudnih institucija - istakao je Selman.

Dodao je da je očigledno da se u ovoj godini mora pronaći izlaz iz ove situacije.

- Pravosuđe RS bolji je dio pravosuđa BiH i u Srpskoj izvršna, zakonodavna i sudska vlast apsolutno funkcionišu - smatra Selman.

Privredni sudovi

Nikola Kovačević rekao je da je, kada je riječ o velikom broju neriješenih predmeta, veliki problem i to što je reformom smanjen broj sudova, tako da sada u RS ima 19 osnovnih sudova, pet okružnih i Vrhovni sud RS.

Dodao je i da su od maja prošle godine u RS počeli da rade privredni sudovi s ciljem veće efikasnosti pravosuđa.

- Privredni sudovi rasteretili su sudove u Srpskoj preuzimanjem dijela predmeta, i postići ćemo bolje rezultate od FBiH koja ih još nema - izjavio je Kovačević.

Ocjene

Pokazatelji o radu sudova u BiH u većini slučajeva nisu zadovoljavajući, ali VSTS BiH, uprkos tome, sve sudije kantonalnih, opštinskih i osnovnih sudova u BiH ocijenio je u 2009. godini odličnom ocjenom, dok su predsjednici okružnih sudova dobili ocjenu 4,5.

Sudije u kantonalnim sudovima dobile su ocjene 4,73 a okružnih sudova 4,57. Ocjenu 4,61 dobile su sudije opštinskih sudova, a osnovnih 4,4.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.