Zapisi iz Arhiva Republike Srpske (51): Epidemija malih boginja u zvorničkom kraju 1964.

U proljeće 1964. godine epidemija malih boginja je, za nepuna dva mjeseca u stihijskom naletu, odnijela 29 dječijih života u selima Vitinica, Zaseok i Nezuk kod Zvornika. U navedenim selima ova epidemija se nadovezala na epidemiju gripa, koja je na tom području harala u februaru i martu mjesecu. Oslabljene dječije organizme u aprilu je masovno napala nova, još teža bolest.

Stanovnici ovih sela su prvu zdravstvenu pomoć primali u obližnjem mjestu Sapna, gdje se nalazila terenska ambulanta zvorničkog Doma zdravlja.

Sprovodeći redovnu vakcinaciju djece rođene u posljednje tri godine, sektorski ljekar u Sapni je doznao da je između dvije redovne vakcinacije na području bivše opštine Sapna toga proljeća umrlo desetoro djece. On je o tome obavijestio Dom zdravlja u Zvorniku, odakle su poslani sanitarni tehničar i bolničar da u okolnim selima izvrše uvid i daju prepisanu terapiju. Oni su istovremeno napravili i spiskove umrle djece, ali je opštinski sanitarni inspektor tek 10. maja obaviješten da je u Sapni izbila epidemija morbila.

On je uputio obavještenje u Odjeljenje sanitarne inspekcije sreza Tuzla, u kojem je, pored ostalog, sadržana i naredba Domu zdravlja u Zvorniku da hitno preduzme neophodne mjere za zaštitu djece od epidemije. Desetak dana kasnije načelnik odjeljenja sreske sanitarne inspekcije i jedan sanitarni inspektor došli su u Zvornik da se lično upoznaju sa nastalom situacijom.

Prikupljajući informacije o stanju i pojavi epidemije, oni su vodili razgovore u opštinskoj inspekciji, u upravi Doma zdravlja, Higijensko-epidemiološkoj stanici, u ambulantama u Sapni i Kozluku i sa matičarem u Mjesnom uredu.

Prikupljeni podaci ukazivali su na to da je izostala pravovremena reakcija ljekara Doma zdravlja na epidemiju malih boginja. Oni nisu na vrijeme prijavili prve slučajeve oboljenja onome koji je trebalo da bude prvi obaviješten, a to je Sreski zavod za zdravstvenu zaštitu u Tuzli. Naime, Higijensko-epidemiološkoj stanici Doma narodnog zdravlja u Zvorniku upućene su dvije prijave, ali one su tamo i ostale i nikad nisu stigle u Sreski zavod za zdravstvenu zaštitu, nadležan da u takvim slučajevima odmah uputi ekipu ljekara na teren.

Čak su i u ambulantu u Kozluku donošena teško oboljela djeca. Ambulantni ljekar je zapazio masovnu pojavu malih boginja i djecu je upućivao u bolnice u veća okolna mjesta, ali ni on nije prijavio oboljele Zavodu u Tuzli.

Ovaj Zavod je prvo obavještenje o epidemiji dobio tek 1. juna, kada je ona već počela da jenjava U ovom obavještenju, osim toga da je trideset četvoro djece oboljelo od malih boginja, nije rečeno ništa više.

U izvještaju Doma zdravlja podnesenom Skupštini opštine Zvornik, koji se odnosi na izvršenje programa mjera zdravstvene zaštite na području opštine Zvornik za 1964. godinu, navedeno je da je "aljkavošću nekih zdravstvenih radnika zanemareno prijavljivanje učestalog broja oboljenja od malih boginja u nekim selima sapanjskog područja što je imalo neželjene posljedice".

U drugom izvještaju kaže se da su se prva pojedinačna oboljenja djece od malih boginja pojavila još u februaru i martu. U martu je umrlo šestoro, a u aprilu još petnaestoro djece.

Dom zdravlja je 12. maja uputio ekipu ljekara da na licu mjesta ukažu pomoć oboljeloj djeci. U to vrijeme epidemija je već počela da jenjava ali, i pored ljekarske intervencije, do 20. maja umrlo je još osmoro djece.

Jedan od bitnih faktora koji su doveli do smrtnosti djece bila je i zaostalost cijelog ovog područja. Zdravstvena prosvijećenost stanovništva je bila na veoma niskom nivou. Roditelji su tražili ljekarsku pomoć onda kada je već bilo kasno. Oni nisu dolazili u sektorsku ambulantu jer su mislili da se radi o običnom "krzamaku", pa su djecu liječili sami, na primitivan način, držeći se primitivnog shvatanja da djecu oboljelu od "krzamaka" ne treba iznositi iz kuće već samo dobro utopliti.

O kakvoj se izuzetno ozbiljnoj epidemiji radi pokazuju podaci okretanju zaraznih bolesti za područje opštine Zvornik iz decembra 1964. godine, iz kojih se vidi nagli porast oboljenja od malih boginja. Tako je u 1962. godini bilo deset, u narednoj 98, a u 1964. godini čak 423 slučaja oboljenja.

Pripremila: Dajana Peško, arhivistaArhiv Republike Srpske Zvornik

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.