Zapadni Balkan još daleko od EU

Berlin - Iako je svojevremeno 2018. godina djelovala kao realnost za pristupanje zapadnog Balkana Evropskoj uniji, sada to više nije slučaj.

Danas se nezvanično pominju “tri nove članice u sljedećih deset godina” ili “cijeli region do 2025-2030”, piše Dojče Vele.

Deset godina poslije Solunske deklaracije kojom je EU potvrdila “evropsku budućnost” zapadnog Balkana, zvaničnici EU ponavljaju da ujedinjenje Evrope nije kompletno bez proširenja na čitav zapadni Balkan.

Istovremeno, oni ne žele da daju prognoze ili, kako kažu, “lažna ohrabrenja”.

Pristupanje postaje sve zahtjevniji proces, a atmosfera i raspoloženje u Uniji ne idu u prilog proširenja.

- Nije vrijeme za smjele poteze. Poslije pristupa Hrvatske generalni je trend, i žao mi je zbog toga, tzv. konsolidacija unutar same Unije. To znači da do novog proširenja vjerovatno neće doći u ovoj dekadi - smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za proširenje Marija Eleni Kopa.

Kopa, predstavnik grčkih parlamentarca, kaže da se već odustalo od ideje nekadašnjeg grčkog premijera Jorgosa Papandreua, da se tokom narednog grčkog predsjedavanja EU, u prvoj polovini 2014, održi solunski samit, na kome bi se fokus EU ponovo vratio na zapadni Balkan.

- Sada, realno, možemo da se nadamo da ćemo u tom periodu moći da počnemo pregovore sa Srbijom, organizujemo Međuvladinu konferenciju i otvorimo poglavlja 23 i 24. Očekujemo da bi Albanija već u decembru mogla da dobije status kandidata. Za ostale nisu predviđena bitnija dešavanja - kaže ona.

U EU svi će se složiti da je u posljednjih deset godina došlo do napretka u samom regionu.

Kao dva najveća izazova na zapadnom Balkanu u Briselu vide pitanje imena Makedonije i nefunkcionalnost BiH, za čiju će političku situaciju u EU reći da se nije poboljšala još od Solunskog samita 2003.

Istovremeno će se ukazati na potrebu uspostavljanja zdrave demokratije u regionu, na nedostatke u oblasti vladavine prava, na korupciju i kriminal, slobodu izražavanja, i dalje postojeće etničke i bilateralne probleme.

- Došlo je vrijeme da sa rada na miru i stabilnosti pređemo na polje ekonomije - smatra Goran Svilanović, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju.

I dok se zemlje regiona žale da “izbirljivost i zahtjevnost” EU, istraživanja govore da građani zapadnog Balkana i dalje žele da postanu dio EU, prije svega, zbog nade u ekonomski prosperitet, a zatim dolazi želja za uređenom državom.

S druge strane, EU očekuje “đake s najboljim ocjenama i vladanjem”, ali ne poriče da je upravo politika proširenja bila jedna od njenih najuspešnijih politika.

Ulazak Hrvatske u EU pozdravili su tako i jedni i drugi.

- Mi to vidimo kao ogromno ohrabrenje, kao činjenicu da je članstvo moguće. Ako mogu oni što ne bi mogli i mi. Možda će nam biti potrebne godine, ali to nam je uprkos svemu dostupno – rekao je on.

I dok se nezvanično pominju “tri nove članice u sljedećih  deset godina” ili “cijeli region do 2025-2030”, sporo ili ipak samo “po pravilima”, proces proširenja nastavlja svoj život, piše Dojče Vele.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.