Zakon u RS povoljniji za radnike nego u FBiH

Banjaluka - Radnici u Srpskoj, prema rješenjima iz predloženog zakona o radu, imaće, za razliku od zaposlenih u FBiH, plaćenu pauzu i duži otkazni rok, dok će prekovremeno raditi više nego što mogu zaposleni u Srbiji, uz obavezu da taj rad bude plaćen.

Pokazuje to uporedna analiza Prijedloga zakona o radu RS sa zakonskim rješenjima u FBiH, Srbiji i Hrvatskoj, koju je sačinilo Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS. Kada se radi o zasnivanju radnog odnosa, predloženi zakon nudi suštinski identična rješenja kao u Srbiji i Hrvatskoj i propisuje pravilo zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Što se tiče ugovora o radu na određeno, svi propisi u okruženju uređuju da se zaključuju iznimno u situacijama kada za to postoje objektivni razlozi.

Zakoni koje su donijele vlade u regionu identični su sa predloženim u RS i kada je riječ o punom radnom vremenu, dok su suštinski ista rješenja i za prekovremeni rad. Sva četiri zakona su vrlo bliska i u vezi sa definisanjem rada koji traje manje od punog radnog vremena.

Upoređivanje propisa pokazuje da svi garantuju jednaku platu za jednak rad, a slična rješenja su definisana i za prestanak radnog odnosa. Što se tiče otkaza, u RS je u Prijedlogu zakona uređena procedura otkazivanja ugovora o radu, pošto je to pitanje do sada bio jedan od osnovnih razloga za veliki broj sporova između radnika i poslodavca.

Vlada RS je u četvrtak uputila u Narodnu skupštinu Prijedlog zakona o radu, koji će biti razmatran u ponedjeljak.

Uporedna analiza rješenja u Prijedlogu zakona o radu RS u odnosu na zakone u FBiH, Srbiji i Hrvatskoj

Zasnivanje radnog odnosa

Zakoni u RS, Srbiji i Hrvatskoj propisuju pravilo zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a ugovore o radu na određeno vrijeme samo kao izuzetak u tačno propisanim situacijama. U FBiH to nije slučaj, jer je u ugovor o radu na određeno vrijeme pravilo, a u RS izuzetak.

Ugovori o radu na određeno vrijeme

Zakon u RS je suštinski vrlo blizak zakonu u Srbiji i propisuje istu dužinu trajanja ugovora o radu na određeno od dvije godine, plus izuzetke. U Hrvatskoj i FBiH maksimalna dužina trajanja ugovora na određeno je tri godine. U FBiH se zaključuje ugovor na tri godine bez navođenja razloga, a u RS na dvije godine uz taksativno navedene razloge.

Rad sa nepunim radnim vremenom

Zakonom u RS predviđeno je ograničenje u pogledu minimalnog trajanja nepunog radnog vremena na četvrtinu punog radnog vremena. To je učinjeno radi bolje zaštite radnika i sprečavanja malverzacija. To je suštinski veoma blisko zakonsko rješenje sa propisima drugih zemalja.

Rad pripravnika

Zakoni RS, Srbije i Hrvatske suštinski isto propisuju. Jedino FBiH iskače u pogledu visine plate za koju je propisano da iznosi 70 odsto, dok ostali zakoni propisuju 80 odsto.

Puno radno vrijeme radnika

Svi zakoni su identični. Puno radno vrijeme je 40 časova.

Prekovremeni rad

U zakonu RS iznosi maksimalno četiri sata dnevno - osam sedmično - 180 godišnje. U Srbiji je to 150 godišnje, Hrvatskoj deset sedmično - 180 godišnje, a kolektivnim ugovorom se može ugovoriti do maksimalno 250 časova godišnje. U RS se kolektivnim ugovorom može dogovoriti maksimalno do 230 časova.

Dnevni odmor

Svi zakoni, izuzev u FBiH, predviđaju plaćenu pauzu u trajanju od 30 minuta.

Godišnji odmor

U RS je predloženo 20 radnih dana odmora uz mogućnost uvećanja na osnovu godina radnog staža, što se dogovara kolektivnim ugovorom. U Srbiji i Hrvatskoj je propisano takođe 20 dana, a uvećanja su utvrđena kolektivnim ugovorima, dok je u FBiH minimalan odmor 20, a maksimalni 30 radnih dana.

Regres

Pravo na regres u RS ostaje kao zakonska kategorija, a iznos će biti definisan kolektivnim ugovorom, što je slučaj i u zakonima u okruženju.

Porodiljsko odsustvo

U RS su predložena dosadašnja rješenja - godina porodiljskog odsustva i godina i po ako su rođeni blizanci ili treće dijete. U Srbiji odsustvo traje godinu, a dvije godine za treće i svako naredno dijete. U FBiH je dozvoljeno odsustvo od godinu.

Plata

Svi propisi predviđaju da se plata sastoji od osnovne plate i uvećanja na osnovu radnog učinka i dodatnih uvećanja koja se utvrđuju kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Zakon u RS i zakon u Srbiji predviđaju minimalna uvećanja plate po osnovu prekovremenog rada, rada noću i rada na dane državnih praznika. Uređenje najniže plate je kvalitetnije uređeno u RS.

Otkaz od strane poslodavca

Zakonom u RS su jasno propisani razlozi i procedure za otkaz ugovora o radu od strane poslodavca. Propisani su novi razlozi za otkaz zbog potrebe regulisanja situacija koje se dešavaju u praksi, dolazak radnika na posao pod uticajem alkohola i droga, odbijanje radnika da na trošak poslodavca izvrši ljekarski pregled s ciljem utvrđivanja radne sposobnosti, zloupotreba bolovanja...

Otkazni rok

Predloženi zakon u RS zadržao je postojeće rješenje, odnosno minimalni otkazni rok od 15 dana ako otkaz daje radnik i 30 dana ako otkaz daje poslodavac. U FBiH minimum je sedam dana ako radnik daje otkaz, a 14 ako poslodavac daje otkaz. Hrvatska je propisala tačan period trajanja otkaza u svim slučajevima i to u rasponu od 14 dana do tri mjeseca.

Otpremnina

Svi zakoni propisuju isti uslov za ostvarivanje prava na otpremninu - dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca i visinu otpremnine.

Kolektivni ugovori

Predloženi zakon u RS kao i zakon u Srbiji i FBiH predvidio je trajanje kolektivnih ugovora od tri godine. U Hrvatskoj ugovori mogu biti zaključeni na neodređeno vrijeme, iako je to u praksi vrlo rijetko i na određeno vrijeme do pet godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.