Zaključci srpskog i hrvatskog kluba ponovo u Domu naroda Parlamenta BiH: Test za bošnjačke delegate

SARAJEVO - Prva ovogodišnja sjednica Doma naroda Parlamenta BiH je zakazana za polovinu naredne sedmice, a na dnevnom redu su zaključci srpskih i hrvatskih delegata o stanju i mogućim izlazima iz aktuelne političke krize, a o kojima nije postignuta saglasnost u Kolegijumu.

Bošnjački, srpski i hrvatski delegati posljednji put su u parlamentarnoj sali bili krajem novembra prošle godine, a tadašnja hitna sjednica Doma je održana na zahtjev četiri bošnjačka i jednog delegata iz Kluba Hrvata na temu razloga blokade rada Parlamenta.

Nakon burne rasprave delegati iz reda srpskog naroda predložili su nekoliko zaključaka koji nisu dobili potrebnu podršku, ali su upućeni u Kolegijum Doma, gdje sjede predsjedavajući Dragan Čović i zamjenici Nikola Špirić i Bakir Izetbegović, gdje nije, prema objavljenim informacijama, bilo saglasnosti te su ponovo vraćeni na dnevni red prve iduće sjednice.

Stavovi srpskih delegata, koji su pretočeni u zaključke, ukazuju na to da Dom ne funkcioniše zbog bespravne odluke i nametanja dopune zakona Valentina Incka, jer visoki predstavnik nije za to ovlašćen po Dejtonu te traže da Inckova odluka bude poništena, a Savjet ministara u što skorije vrijeme predloži način iskazivanja odnosa prema ratnim zločinima. Kolegijum nije postigao saglasnost ni o predloženom zaključku Kluba Srba da Ustavni sud BiH donosi odluke suprotne Ustavu niti o onom koji predviđa da Dom naroda podrži inicijativu Narodne skupštine za razgovor i dijalog Srpske i FBiH te tri konstitutivna naroda.

Članovi Kolegijuma nisu postigli saglasnost ni o prijedlogu zaključka predsjedavajuće Kluba Hrvata Lidije Bradare u kojem piše da Centralna izborna komisija (CIK) nije zakonodavni organ niti ima pravo da donosi odluke iz nadležnosti Parlamenta BiH te da nije ni imenovana u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH i da treba raspisati javni konkurs.

Parlamentarna pravila, naime, nalažu da ako Kolegijum ne uspije postići saglasnost, konačnu odluku donosi većina ukupnog broja delegata koji su prisutni na sjednici i koji glasaju, uz uslov da glasovi protiv ne sadrže dvije trećine ili više delegata izabranih iz svakog entiteta.

Delegat u Klubu srpskog naroda u Parlamentu BiH Lazar Prodanović kaže za “Glas Srpske” bi problem mogla da bude opšta većina, ali da je moguće da neki od zaključaka prođu. Dodaje da su srpskim zaključcima potrebni glasovi iz jednog od druga dva kluba, jer nisu dovoljne ruke samo pet srpskih delegata.

- Sve je računica, ali na osnovu glasanja jasnije će se vidjeti ko je za šta u BiH. Dijalog i konsenzus su nam potrebni, ali trenutno nisam optimista da bi moglo doći do izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH za oblast koju tretira nametnuta odluka bivšeg visokog predstavnika. U Domu naroda bi možda bilo većine, ali u Predstavničkom domu teško. Bilo kako bilo, usvajanje ovih zaključaka u Domu naroda bilo bi dobro, jer bi tako poslali poruku da postoji volja i želja da se u BiH dijalogom rješavaju problemi, a ishod glasanja će pokazati ko je za dijalog, a ko ne - zaključio je Prodanović.

Bradara kaže da očekuje da bi njen zaključak koji se odnosi na CIK mogao proći.

- Mislim da je u trenutku kada smo ga predlagali i sada veoma aktuelan i važan. Bilo bi dobro da u Domu bude usvojen takav zaključak - istakla je i dodala da će odluku o tome kako će glasati kada na red dođu zaključci koje je predložio srpski klub donijeti pred samu sjednicu.

Sa predstavnicima bošnjačkog naroda nismo uspjeli da stupimo u kontakt.

Modeli

Na novembarskoj sjednici Doma naroda usvojen je zaključak kojim je pozvano na hitno usaglašavanje izbornih modela na osnovu potpisanog sporazuma o principima izmjena i dopunama Izbornog zakona BiH iz juna 2020. godine. Modeli predviđaju legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.