Foto: Zablude o ishrani u koje i dalje vjerujemo
Kada su u pitanju ishrana i zdravlje mnoge tvrdnje i savjete uzimamo zdravo za gotovo, ne stavljajući ih u određeni kontekst.
Zbog toga dolazi do pogrešnog razumjevanja i stvaranja zabluda i mitova o nekim namirnicama, načinu ishrane i uticaju na ljudsko zdravlje. Ovo su neke od njih koje se često mogu čuti u razgovorima o ishrani, a nisu tačne, ili barem ne uvijek.
Još sredinom 20. vijeka pokazalo se da bi osobe s hipertenzijom trebalo da smanje unos soli jer im to zaista i pomaže. Ali, nema razloga da to učine i osobe s normalnim krvnim pritiskom jer su mnoga velika istraživanja pokazala da normalne, pa i nešto veće količine soli ne uzrokuju visok pritisak. Isto tako, kada je u pitanju visok krvni pritisak, zapravo je važna srazmjera mierala natrijuma i kalijuma, pa oni koji ne žele da značajno smenje ili izbace upotrebu soli, mogu da jedu više namirnica koje su bogate kalijumom i na taj način kontrolišu hipertenziju. Nepotrebno izbacivanje soli može dovesti do nedostatka natrijuma ili joda.
Kako većina ljudi krompir jede poslije obrade kao pržene krompiriće, čips ili uz neku drugu kaloričnu hranu, često ga vezujemo za gojaznost i svrstavamo u nezdrave namirnice, dok slatki krompir ili bagat smatramo zdravijom verzijom krompira. Slatki krompir ima više vlakana i vitamina A, dok običan bijeli krompir sadrži više važnih minerala poput gvožđa, magnezijuma i kalijuma, pa ne možemo reći da je jedan zdraviji od drugog. Krompir kao namirnica ne goji, već je gojenje rezultat neuravnotežene ishrane uopšte, ali kada je u pitanju količina kalorija i zdravlje, važno je na koji način ćete spremiti krompir.
Crveno meso često u razgovoru ima negativnu konotaciju, pa se belo meso smatra zdravijim. Japanski znaučnici su 1986. godine laboratorijske miševe "hranili" velikim dozama aminokiselina koje nastaju u prepečenom crvenom mesu, a miševi su poslije toga razvili neke oblike raka. Poslije ovog istraživanja pojavila se teza o potencijalnoj vezi između crvenog mesa i karcinoma. Međutim, ni jedno istraživanje nije pokazalo kako crveno meso može biti direktan uzrok nekog oblika karcinoma. Zato, i dalje možete bezbrižno da ga jedete, ali izbjegavajte zagjorele i prepečene komade.
Poželjno je da mnoge dijete sadrže veći unos proteina, pogotovo ako još i trenirate. Ali, neki znaju da kažu da je visok unos proteina štetan za bubrege. Smatralo se da veliki unos proteina predstavlja veliki stres za bubrege jer ubrzava filtraciju krvi u minuti, međutim holandski naučnici su još prije skoro dvije decenije utvrdili da obrok bogat proteinima zaista ubrzava rad bubrega, ali samo trenutno, pa velika količina proteina ne utiče na rad i funkciju bubrega. Ukoliko imate zdrave bubrege slobodno se držite visokoproteinske dijete.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.