Vlada i javna preduzeća u zadnjem vozu za naplatu propale Banke Srpske

Banjaluka - Od 221,55 miliona maraka prijavljenih potraživanja 276 povjerilaca propale Banke Srpske, priznato je 152,23 miliona, a najveći iznos duga potražuju Vlada RS i njene institucije i javna preduzeća.

Stečajni upravnik Banke Srpske Mirjana Golić objelodanila je prijave povjerilaca koje su pristigle do početka juna, iznos potraživanja i njihov dio koji je osporen na jučerašnjem ispitnom ročištu povjerilaca u Okružnom privrednom sudu u Banjaluci. Moguće je da potraživanja od Banke Srpske budu i nešto veća, jer pristižu i nove prijave povjerilaca, a o njima će biti riječi 7. jula u nastavku ispitnog ročišta poslije kojeg će odmah uslijediti i izvještajno, čime će biti utvrđen i konačan iznos.

U priznatim potraživanjima dvije trećine, odnosno 112,13 miliona KM odnosi se na Vladu i njene institucije. Golićeva je te obaveze smjestila u peti suspendovani isplatni red, što znači da će dug prema njima biti izmiren tek kada budu namirena potraživanja svih povjerilaca. Imajući u vidu isplatni red i procjene da od prodaje imovine i naplate kredita Banke Srpske neće biti inkasirana ni približna suma novca iznosu potraživanja, za očekivati je da obaveze prema javnim institucijama u najvećem iznosu neće ni biti izmirene. Pored javnih institucija, potraživanja od Banke Srpske prijavila su i mnoga preduzeća, strani partneri, dobavljači, radnici banke, ali i žiranti koji su jamčili za kredite.

Golićeva je nakon ročišta rekla da su povjerioci svrstani u isplatne redove prema Zakonu o bankama.

- Pojedini povjerioci imali su primjedbe u vezi sa isplatnim redom. Isplate povezanim licima suspendujemo sve dok ne budu namireni povjerioci koji nisu imali bilo kakav uticaj na poslovanje banke. Kada budu namireni ti povjerioci, postoji mogućnost prebijanja kredita i obaveza u suspendovanom petom isplatnom redu, gdje bi značajni krediti bili prelomljeni sa potraživanjima i stvoreni uslovi za naplatu - kazala je Golićeva i dodala da ne bi trebalo da bude značajnijih problema u obezbjeđenju novca za povjerioce koji nisu imali uticaja na poslovanja banke.

Najviše prigovora na ročištu imali su predstavnici Agencije za osiguranje depozita BiH, kojima je Banka Srpske dužna 17,62 miliona KM.

- Naši prigovori su se odnosili na klasifikaciju i nepravilno tumačenje Zakona o bankama, odnosno na formiranje isplatnih redova. Sporno je i pravo stečajnog upravnika za prebijanje potraživanja, čime se određeni broj povjerilaca stavlja u privilegovan položaj, a to je u sukobu sa načelima stečaja - kazao je direktor banjalučke filijale Agencije za osiguranje depozita BiH.

Naglasio je i da je Agencija za bankarstvo RS jedina nadležna za pravljenje i odobravanje spiska povezanih lica.

- Taj spisak je postojao u banci, a stečajni upravnik je povezao veći broj lica po tom osnovu nego što je bilo na tom spisku - kazao je Rajčević.

Povjerioci kojima Golićeva nije priznala potraživanja imaju rok od mjesec da pokrenu sudski spor.

Agencija za bankarstvo RS je 16. novembra 2015. uvela privremenu upravu u Banku Srpske, dok je 11. maja prošle godine pokrenula postupak njene likvidacije. Agencija za bankarstvo je 10. januara ove godine podnijela Okružnom privrednom sudu u Banjaluci zahtjev za pokretanje stečaja nad Bankom Srpske, koji je i otvoren početkom aprila.

Žiranti

Na ročištu su bili i predstavnici žiranata koji smatraju da imaju punopravni status povjerilaca.

- Desetinama žiranata nisu priznata potraživanja iako su svi krediti za koje su jamčili sumnjivi ili bez pokrića. Stečajni upravnik dao je štura obrazloženja, ali smo najavili da ćemo pokrenuti parnicu protiv banke ili pravnih nasljednika - kazao je član Upravnog odbora Udruženja žiranata BiH Mikan Nikić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.