Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH: Do kraja sedmice stižu 154 miliona od MMF-a

BiH tek treba da počne da ispunjava obaveze iz pisma namjere upućenog Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Ono što je prethodilo pismu namjere usaglašeno je na sjednicama Fiskalnog savjeta BiH između entitetskih vlada i Savjeta ministara BiH.

Sada očekujemo odluku Izvršnog odbora MMF-a o odobravanju novog aranžmana i tek tada krećemo u realizaciju dogovorenog i usaglašenog u pismu namjere, kaže ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda.

* GLAS: Kada se može očekivati prva tranša novca od MMF-a?

BEVANDA: Prva tranša biće realizovana do kraja sedmice, odmah po odobrenju Izvršnog odbora MMF-a koji zasjeda 7. septembra. Ako odgovor Izvršnog odbora MMF-a bude pozitivan, a nema razloga da ne bude, neće se čekati na uplatu. Ministarstvo finansija i trezora BiH pripremilo je sve tehničke detalje i preduzelo sve aktivnosti u saradnji sa Centralnom bankom BiH kako bi odmah bila uplaćena prva tranša u iznosu od 154,1 milion KM. To će biti učinjeno u već uobičajenom omjeru jedna trećina za RS, odnosno 51,4 miliona, a dvije trećine za FBiH, odnosno 102,7 miliona KM.

* GLAS: Šta očekujete od naredne posjete delegacije MMF-a?

BEVANDA: Naredna posjeta MMF-a u stvari predstavlja prvi pregled i tada prelazimo kroz zadate ciljeve i rokove i pratimo dinamiku sprovođenja mjera. S obzirom na to da po kalendaru već ulazimo u neku završnu fazu priprema budžeta za iduću godinu očekujem da će to biti u fokusu ove posjete. Poznato je da je usvojen globalni fiskalni okvir i dokument okvirnog budžeta, tako da institucije BiH i ove godine imaju na raspolaganju 750 miliona KM s jedinstvenog računa, a 950 miliona za svoje funkcionisanje uz obavezu planiranja sredstava za otplatu spoljnog duga.

* GLAS: Kako komentarišete tvrdnje da je novac međunarodnih finansijskih institucija prijeko potreban za krpljenje budžetskih rupa, a ne reforme?

BEVANDA: Te tvrdnje su neutemeljene, paušalne i dnevnopolitičke. Međunarodne finansijske institucije odobravaju novac za tačno utvrđene projekte ili je, poput ovog iz MMF-a, uslovljen sprovođenjem reformi. Novi program kojeg će, nadam se, odobriti MMF daje nam dovoljno vremena da sprovedemo reforme, ali i vidimo efekte njihove primjene. Grejs period od četiri godine i kamata od 1,05 odsto su povoljni uslovi i ne vidim da ima boljih, a uz to ulazimo u reforme koje su nam svakako neophodne i morali bismo se kad-tad odlučiti na to. Osim toga, tamo gdje je MMF lakše dolaze i druge međunarodne finansijske institucije koje povoljno plasiraju sredstva za reformske programe. Takozvano krpljenje rupa je populistička priča onih koji ne znaju kako je rješavati pitanja socijalnih kategorija društva, a to se čini iz entitetskih budžeta.

* GLAS: Dosta prašine podignuto je u vezi sa izmjenama seta zakona koji se odnose na povećanje akciza nakon što je Savjet ministara drastično izmijenio prijedlog Upravnog odbora UIO. Da li neusvajanje tih izmjena kojim prijete neki poslanici može dovesti do blokade aranžmana sa MMF-om i drugim finansijskim institucijama?

BEVANDA: Neusvajanje izmjena i dopuna Zakona o akcizama i dva prateća zakona može napraviti problem s MMF-om i sa drugim međunarodnim finansijskim institucijama, a prvenstveno s EBRD-om, koji je glavni kreditor u izgradnji autoputeva i to na već započetim projektima. Prijetnje poslanika da neće glasati za te izmjene mogu nas uvesti u nepotrebne avanture. I jedno i drugo ponuđeno zakonsko rješenje može riješiti uslove EBRD-a koje smo prihvatili potpisivanjem ugovora i preuzeli određene obaveze koje mogu povući loše posljedice ako ih se ne pridržavamo. To su znali i oni koji su za jedno i za drugo zakonsko rješenje. Parlament je zakonodavac i oni će odlučiti kakav zakon usvajaju, ali treba da imamo u vidu i potpisani politički dogovor entitetskih premijera i reformsku agendu, a sada i pismo namjere s MMF-om. Jeftina politička prepucavanja neće donijeti ništa dobro, jer i oni koji su najveći kritičari MMF-a stavljali su svoj potpis na pisma namjere u prethodnom periodu. Treba odlučiti hladne glave i u interesu svih nas.

* GLAS: Smatrate li da vlast na nivou BiH funkcioniše kako treba ako zakonski prijedlozi Savjeta ministara ne dobiju podršku u Parlamentu i da li koalicija funkcioniše u zavisnosti od političkog trenutka?

BEVANDA: Ne možete očekivati da u situaciji kada imate niz političkih događaja visokog rizika da se radi u relaksiranoj atmosferi i u duhu dogovora. Uz to smo već u izbornoj kampanji, što uvijek zaoštrava političke odnose. Nije baš dobra ni komunikacija Vlade RS i ministara iz RS u Savjetu ministara BiH. Imali smo u prethodnom mandatu sličnu situaciju u FBiH i dvaput smo imali izmjene u vladajućoj koaliciji. Nijedna koalicija nije idealna, a najbolja je ona koja nosi izborni legitimitet i koja ima sličan politički program i precizan plan djelovanja, ali nepotrebno je sad ulaziti u takve analize. Moramo raditi onako kako je u datom trenutku najbolje i jedino moguće.

Put u EU

* GLAS: Da li se BiH igra na svom evropskom putu, jer se ne dešava rijetko da bude izigran dogovor koji postignu RS, FBiH i Savjet ministara BiH poput nepotpisivanja pisma namjere, mehanizma koordinacije, pa i popisa stanovništva?

BEVANDA: BiH je zemlja koja mora da počiva na dogovoru, uvažavanju i ravnopravnosti. Koliko god se činilo da se prečesto bavimo istim nerješivim pitanjima i gubimo vrijeme naprosto je nemoguće potpuno se posvetiti reformama dok imamo nepovjerenje i stalna iznenađenja u političkom djelovanju. Zalažem se za uvažavanje i da su na prvom mjestu ustavne nadležnosti i zakonitost postupaka. U politici to ima još veću težinu posebno u složenoj državi kakva je BiH. Očekujem da će aplikacija BiH za članstvo u EU 20. septembra dobiti zeleno svjetlo. To je moja želja, a pretpostavljam da je i većine ljudi u ovoj zemlji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.