“Vječni” član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica ne namjerava da odstupi: Zakon ne važi za Mašovića

BANjALUKA, SARAJEVO - Iako je Amor Mašović, jedan od tri člana Kolegijuma direktora u Institutu za nestala lica BiH, prema tvrdnjama republičkih institucija, ispunio uslov za odlazak u penziju, on se, po svemu sudeći, neće olako oprostiti sa foteljom, na šta iz Srpske kažu da je jasno da mu određene političke strukture čuvaju leđa.

Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnovo, Pale i Istočno Sarajevo su početkom decembra prošle godine zatražile da se u Mašovićevom slučaju primijeni zakonska odredba koja nalaže da svi sa navršenih 65 godina starosti moraju ići u penziju.

To pitanje pokrenuto je i na posljednjem sastanku predstavnika Savjeta ministara BiH i tih organizacija, nakon kojeg je rečeno da će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, koje je nadležno za pitanja u vezi sa Institutom za nestala lica, zatražiti informacije o Mašoviću i ako budu potvrđeni navodi, tražiti od ministara da imenuju drugu osobu na njegovu poziciju.

U kabinetu ministra za ljudska prava i izbjeglice Miloša Lučića potvrđeno je za “Glas Srpske” da im je dio informacije, na upućeni dopis, stigao iz Instituta.

- Stigao je odgovor u kojem se Mašović poziva da je imenovan 19. septembra 2017. na mandat od četiri godine, tako da mu je mandat validan u suštini do tog datuma ove godine. Nigdje nam nije navedeno da li ispunjava uslove da ide u penziju. Uključena je i nadležna inspekcija, očekujemo odgovor i nakon toga ćemo spremiti materijal za Savjet ministara - kazao je naš sagovornik iz Lučićevog kabineta.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić istakao je za “Glas Srpske” da je jasno da Mašović ne želi da ode iz Instituta, ali i da će predstavnici Srpske iskoristiti sve što budu mogli kako bi se ispoštovao zakon koji, kako dodaju, važi za sve, osim za njega.

- Nekome nije u interesu da Mašović izađe iz Instituta. On je tu od samog početka i sve zna šta se radi i kakva je situacija kada je riječ o traženju srpskih žrtava. I mi smo uputili dopis Institutu sa pitanjem zašto Mašović ne želi da ide u penziju, a kako samo saznali, navodno priča da će ići kada on to bude htio. Vjerovatno ima nekoga ko ga štiti, ali mi nećemo odustati. Zakon mora biti isti za sve. Ako budemo morali, obratićemo se i Predsjedništvu BiH - istakao je Lazić, koji je ranije upozorio da bi ostanak Mašovića u Institutu za nestala lica značio definitivni kraj traženju i identifikaciji nestalih Srba.

Ponovio je i da Mašović, kao jedan od tri člana u Kolegijumu direktora, ne priznaje Srbe kao žrtve, nego samo kao nestale.

Mašović nije jedini problem u Institutu. Pojedinim članovima rukovodstva su mandati istekli prije gotovo deset godina, drugi su članovi Privremenog upravnog odbora, a sve glasnije se iz Srpske čuje da ta institucija nije uradila povjerene zadatke i da su propali svi pokušaji da se vrati na pravi put.

Savjet ministara je, naime, uz saglasnost drugog suosnivača, Međunarodne komisije za nestale, donio odluku o formiranju Privremenog upravnog odbora 2016. godine, a i revizori su u najnovijem izvještaju ocijenili da je status “Privremeni upravni odbor” neuobičajen, te da postoji rizik u pogledu odluka koje proizlaze iz rada tog tijela i usporenog reagovanja na bitna pitanja.

Komisije

Republika Srpska još potražuje oko 1.600 nestalih boraca i civila, dok se u tri spomen-kosturnice u Srpskoj još nalaze posmrtni ostaci oko 600 ekshumiranih neidentifikovanih lica. Iz Srpske godinama upozoravaju da je proces traženja nestalih Srba u zastoju nakon formiranja Instituta za nestala lica BiH 2008. godine, te da bi traženje nestalih do sada bilo gotovo završeno da je proces ostao u nadležnosti entitetskih komisija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.