Vitomir Soldat, glavni tužilac Okružnog tužilaštva Banja Luka

Okružno tužilaštvo Banja Luka je prošle godine zaprimilo 9.128 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima na osnovu kojih je podiglo 2.396 optužnica, istakao je u razgovoru za "Glas Srpske" glavni okružni tužilac Vitomir Soldat.

Naglašavajući da krivični postupak mora biti brz i efikasan on je kazao da je najviše optužnica podignuto za krivična djela iz oblasti javnog reda i mira, ugrožavanja bezbjednosti  saobraćaja, protiv života i tijela, te privrednog kriminala, platnog prometa.

- Pored 251 izvještaja protiv maloljetnih lica na adresu Tužilaštva je stiglo 3.227 predmeta po nepoznatom izvršiocu, te 1.631 izvještaj koji se odnosi na anonimne, neodređene i nepotpune prijave - rekao je Soldat.

* GLAS: Koliko je izvještaja o pokretanju istrage obustavljeno zbog nedostatka dokaza ili iz nekih drugih razloga?

SOLDAT: U 2007. godini Tužilaštvo je donijelo  1.040 naredbe o obustavljanju istrage. U poređenju sa ranijim godinama i prvih šest mjeseci ove, ovaj način rješavanja predmeta je u znatnom porastu.

Obustavljene istrage za pojedina krivična djela (nasilje u porodici, ugrožavanje bezbjednosti, oštećenje tuđe stvari, nasilničko ponašanje, prevara, falsifikovanje isprave, te ugrožavanje javnog saobraćaja), navode nas na razmišljanje da ne postoje određen stepen koordinacije između policije i drugih organa koji su zaduženi za otkrivanje izvršioca krivičnog djela o čemu će se u naredom periodu morati povesti više računa.

* GLAS: Znači li to da još nije ostvarena potpuna saradnja sa kontrolnim organima koji učestvuju u istragama? Kakav je položaj tužioca na sudu?

SOLDAT: Tužilac ima pravo da od kontrolnih organa (ovlašćena službena lica unutar državne granične službe, policijski, carinski, poreski organi...) zahtijeva preduzimanje potrebnih mjera i dostavljanje podataka. Ovaj model tužioca kao koordinatora aktivnosti više funkcionalno i organizacijski odvojenih organa nije do kraja ostvaren i unaprijed se amnestira odgovornost ovlaštenih službenih lica. I pored brojnosti i stručnosti kadrova ti organi sporo i nedovoljno operativno shvataju i prihvataju novu strategiju istrage.

Kada se radi o operativnom dijelu istrage koju vode službena lica, tužilac samo formalno vodi istragu. To nema karakter "fenomena vlasti" tužioca nad službenim licima u smislu nadređenosti i sl. Taj odnos uslovljen je zahtjevom za pravnim karakterom istrage i svrhom da se krivična stvar dokazuje na sudu, na osnovu činjenica koje su utvrđene u istrazi, a na osnovu zakonito pribavljenih dokaza.

Tužilac je u poziciji stranke pred sudom. Međutim, svjesno  se zanemaruje činjenica da on kroz krivični postupak nije jedino stranka u postupku, već istovremeno i cijelo vrijeme trajanja postupka on predstavlja državni organ koji zastupa javni interes i štiti ustavnost i zakonitost (stranka edž lege), a što je uloga i suda. Iz svega navedenog može se zaključiti da je tužilaštvo stranka sui generis pred sudom.

* GLAS: Da li je bilo zahtjeva za pokretanje istrage od strane nevladinih organizacija, i kojih?

SOLDAT: Okružno tužilaštvo je zaprimilo izvještaje o počinjenom krivičnom djelu i od nevladinih organizacija, ali one ni po obimu ni po po značaju nemaju takvu dimenziju da bih neku od njih posebno naveo ili obznanio, a što bi moglo da izazove pažnju šireg javnog mnjenja.

* GLAS: Šta bi trebalo još učiniti da se efikasnost Tužilaštva podigne na viši nivo?

SOLDAT: Obrazlažući razloge velikog broja obustava istraga zbog nedostatka dokaza gotovo da sam i odgovorio na ovo pitanje. Što se tiče zakonskih propisa potrebno je da se zona kažnjivosti nekih krivičnih djela svede na optimum i da se sistem krivičnih sankcija proširi novim mjerama kojima se utiče na faktore kriminaliteta do kojih dosadašnje mjere nisu dopirale. Krivični postupak treba pretvoriti u jednostavan i brz proces, naravno uz poštovanje prava osumnjičenih. Normativnom intervencijom nadležnih sudova trebalo bi dovesti do ujednačenja sudske prakse i spriječiti zastranjivanje u kaznenoj politici sudova.

Naše zakonodavstvo je prihvatilo prelazak sa sudijske na tužilačku istragu i na bazi dosadašnjih istraživanja nije utvrđeno da li je ova promjena koncepta istrage doprinijela efikasnosti krivičnog postupka.

Efikasnost krivičnog postupka u ovoj fazi reforme isključivo je rezultat pojednostavljenja redovnog krivičnog postupka i primjena uprošćenih formi krivične procedure, kao i primjene instituta sporazuma o priznanju krivnje, priznanje krivnje, kazneni nalog, te nepostojanje privatnog tužioca i oštećenog kao tužioca (supsidijarne tužbe).

* GLAS: Kakva je saradnja sa Specijalnim tužilaštvom i može li da dođe do sukoba nadležnosti između dva tužilaštva?

SOLDAT: Saradnja sa Specijalnim tužilaštvom kao dijelom Okružnog tužilaštva Banja Luka odvija se u skladu sa Zakonom o suzbijanju organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminaliteta. Zbog toga se ne može desiti da dođe do sukoba nadležnosti. Saradnja je zadovoljavajuća i zasnovana na visokim profesionalnim standardima.

* GLAS: Dokazi za podizanje optužnice u mnogome zavise od  vještačenja. Imate li problema sa vještačenjem?

SOLDAT: Vještačenje ima veliki značaj u radu Tužilaštva. Naravno da ima i određenih problema. Dinamičan razvoj društvenih odnosa, stanje u prometu i infrastrukturi, uloga tehnike u komunikaciji i primjena elektronskih i kompjuterskih sistema u registraciji podataka koji proizlaze iz procesa i kontakata u koje stupa čovjek, nameće potrebu za preispitivanjem postojeće strukture dokaza i dokaznih sredstava, te njihove uloge u izvršavanju tužilačke istrage.

U tom kontekstu iskazi svjedoka su sve manje "podobni" da se objektivno prikažu kriminalni događaji iz prošlosti. Sve je značajnija uloga vještačenja kod utvrđivanja činjenica ili razrješenja određenih okolnosti. Savremeni razvoj upućen je na širu primjenu vještačenja, bez majorizacije i drugih dokaza kao što je iskaz svjedoka, čija je dokazna snaga u krivičnom postupku još uvijek nemjerljiva.

Zbog nedostatku kvalitetnih sudskih vještaka javljaju se problemi koji proizlaze iz neprofesionalnog i nespecijalizovanog vještačenja, što svakako utiče na kvalitet i efikasnost istrage i efikasnost pravosuđa. Treba raditi na osnivanju državnog instituta za vještačenja što imaju zemlje u našem okruženju.

* GLAS: Da li je Tužilaštvo otvaralo istrage po nalazima Glavne službe revizije javnog sektora Republike Srpske?

SOLDAT: Od 1. januara 2000. do 31. decembra 2007. godine zaprimili smo 62 izvještaja Glavne službe za reviziju javnog sektora RS. Po 51 izvještaju otvorili smo istragu i podigli  19 optužnica. U osam predmeta donesena je osuđujuća, a u pet oslobađajuća presuda. Po ostalim izvještajima donesene su  naredbe o obustavljanju istrage. Neki od ovih predmeta zaokupljali su pažnju javnosti. Radeći na ovim, kao i drugim predmetima, Tužilaštvo se isključivo rukovodi prikupljanjem objektivnih dokaza i njihovim podvođenjem pod važeću krivično pravnu normu.

* GLAS: U Tužilaštvu su vođene istrage i za ratne zločine. Koliko ih je okončano podizanjem optužnica?

SOLDAT: U procesuiranju predmeta ratnog zločina Tužilaštvo je podiglo 11 potvrđenih optužnica. Osam  ih je  pravosnažno okončano osuđujućim presudama. Tri optužnice su u fazi čekanja suđenja.

Okončano je i deset istraga koje su upućene na postupanje i odlučivanje Tužilaštva BiH. U četiri predmeta okončana je istraga, ali su izvršioci nedostupni i za njih je stavljen prijedlog za određivanje pritvora i raspisivanje međunarodne potjernice. Napomenuo bih da je postupak istrage u ovim predmetima veoma složen zbog proteka vremena i nedostatka objektivnih dokaza. Potrebno je uložiti mnogo truda na prikupljanju dokaza od raseljenih svjedoka koja su vrlo često nepovjerljiva, a zbog boravka u inostranstvu i svojih obaveza, vrlo često se ne odazivaju na pozive tužilaštva. Veliku pomoć u svemu ovom imamo od Odjeljenja za istraživanje ratnih zločina CJB Banja Luka.

*GLAS: Koliko je istraga vođeno za privredni kriminal i koliko ih je završeno podizanjem optužnica?

SOLDAT:  Tužilaštvo je sprovelo istragu u 228 predmeta privrednog kriminala. U 101 predmetu utvrđeno je postojanje krivičnog djela na osnovu čega je podignuta optužnicu protiv 127 lica. Treba reći da se privredni kriminal razlikuje od klasičnog kriminala po složenosti i dinamičnosti pojavnih oblika, motivacionoj osnovi i ličnošću izvršioca. U objekte  privrednog kriminala spadaju različiti oblici imovine, novčana sredstva, korišćenje ovlaštenja i moći na različitim nivoima nosioca ovlaštenja i kontrolnih funkcija.

Tamna brojka kriminaliteta je vrlo visoka, a mogućnost dokazivanja otežana, jer izvršioci ne ostavljaju vidljive tragove. Velik je i razmak između vremena izvršenja i mogućnosti uočavanja nastale štete, postojanje grupnog interesa u lancu izvršioca  i promjenjivost oblika. Postoji i društvena tolerancija – svijest o tome da je povrijeđen neki širi, a ne lični interes, te činjenica da delikte čine ličnosti "od autoriteta", čime je bitno osujećeno prijavljivanje takvih delikata od strane onih koji ih uočavaju, odnosno institucionalnog reagovanja onih čija je reakcija i službena dužnost.

* GLAS: U otkrivanju privrednog kriminala pomažu vam i službe revizije?

SOLDAT: Interna i eksterna revizija odigrale su ključnu ulogu u otkrivanju privrednog kriminaliteta bez obzira što su njihovi izvještaji često uopšteni, nepotpuni, opterećeni ekonomskim izrazima i bez dokumentacije koji bi na nedvosmislen način upućivala na postojanje radnji koje imaju obilježje krivičnog djela. Za krivična djela zloupotrebe službenog položaja, zloupotrebe ovlašćenja u privredi i utaje poreza od marta 2004. godine do danas,  pravosnažno je okončan postupak u 88 predmeta. U 27 slučajeva izrečena je bezuslovna zatvorska kazna u ukupnom trajanju od 65 godina i 76 mjeseci. Uslovna osuda donesena je u 34 predmeta, a izvršene su i 34 novčane kazne. U sedam predmeta sud je donio oslobađajuću presudu, a u tri predmeta odbijajuću. U 16 slučajeva izrečena je zabrana vršenja djelatnosti, a u 52 slučaja je oduzeta imovinska korist u iznosu od 38.020.698,70 maraka. Od ovog iznosa u 12 predmeta prije zaključivanja sporazuma o priznanju krivnje u buyet RS uplaćeno je 896.637,53 maraka. Preostali iznos oduzete imovinske koristi koji je trebao biti uplaćen treba da riješe sud i Pravobranilaštvo RS.

* GLAS: Kakvo je stanje u oblasti privrednog kriminala bilo prije reforme?

SOLDAT: Da bi se sagledali rezultati rada Tužilaštva u periodu od marta 2004. godine do danas, treba izvršiti uporednu analizu sa periodom prije reforme Od 1. januara 1999. godine do marta 2004. godine kada je osnovano Okružno tužilaštvo Banja Luka, za isti vremenski period i za ista krivična djela, pravosnažno su okončana 62 predmeta. U četiri predmeta izrečena je bezuslovna zatvorska kazna u ukupnom trajanju od tri godine i šest mjeseci, u 19 predmeta donesena je uslovna osuda, a izrečeno je 20 novčanih kazni.

 U 26 predmeta sud je obustavio postupak, u osam donio oslobađajuću, a u devet odbijajuću presudu. Samo u četiri slučaja je oduzeta imovinska korist u iznosu od 25.930 maraka. Ovi uporedni pokazatelji dovoljno govore o uspješnosti rada Odjeljenja za privredni kriminal Okružnog tužilaštva Banja Luka.

* GLAS: Tužilaštvo je vodilo više istraga po osnovu organizovanog kriminala. Kako su one završene?

SOLDAT: Tužilaštvo je radilo po predmetima organizovanog kriminala koji se odnose na auto-mafiju. To su predmeti pod nazivom "Targa", "Eskalibur" i "Falsifikat," te predmeti koji se odnose na trgovinu drogom. Uspjeh na predmetima "auto-mafija" je evidentan jer je broj krađa motornih vozila u Banjoj Luci po okončanju ovih predmeta znatno smanjen. Pravosnažno su okončani i predmeti protiv 87 lica vezano za trgovinu drogom, tako da su na području nadležnosti Tužilaštva razotkrivene mreže preprodavaca.

* GLAS: Koja krivična djela iz oblasti opšteg kriminala su najbrojnija i koliko je podignuto optužnica?

SOLDAT: U Odjeljenju opšteg kriminala podignute su 2.332 optužnice, a radi se o krivičnim djelima protiv imovine, javnog reda i pravnog poretka, protiv života i tijela, zatim o krivičnim djelima protiv ugrožavanja javnog saobraćaja.

* GLAS: Nisu rijetki slučajevi da tužilac predloži pritvor, a sud odbije. Zbog čega to najčešće dolazi?

SOLDAT: Bez obzira na prijedlog tužioca sud je dužan da ispita da li postoji osnovana sumnja da je lice počinilo krivično djelo i utvrdi da li postoje razlozi za određivanje pritvora po članu 189 stav 1 ZKP-a.

U javnosti ne treba stvarati pogrešnu sliku da ukoliko sud odbije prijedlog tužioca da to lice neće biti pravosnažno osuđeno. Jer,  pritvor je samo mjera obezbjeđenja prisutnosti osumnjičenog, a nikako kazna. I same novinare treba na to upozoravati kako se ne bi stvarala pogrešna slika da ukoliko se ne odredi pritvor, lice neće biti kažnjeno. Tužilaštvo će uvijek staviti prijedlog za određivanje pritvora ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, a na sudu je da te razloge cijeni.

Najveće tužilaštvo u Srpskoj 

* GLAS: Kada je Tužilaštvo osnovano, koje opštine pokriva i kako je organizovano?

SOLDAT: Okružno tužilaštvo Banja Luka je uspostavljeno odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta 8. marta 2003. godine. Pokriva područje 21 opštine na kojem, prema nezvaničnim podacima, živi oko 600.000 stanovnika. Najveće je tužilaštvo u Republici Srpskoj i godišnje zaprimi gotovo polovinu od svih predmeta koja stignu tužilaštvima.

U Tužilaštvu postoji Odjeljenje za privredni i organizovani kriminal i ratne zločine i Odjeljenje za opšti kriminal. U njemu radi 35 tužilaca.

Organizacija i nadležnost Tužilaštva uređeni su Zakonom o tužilaštvima RS. Ono štiti osnovna ljudska prava i građanske slobode i obezbjeđuje ustavnost i zakonitost.

Tužilaštvo svoju funkciju vrši u skladu sa Ustavom BiH, Ustavom RS, a na osnovu zakona BiH i Republike Srpske.

Kritike medija

* GLAS: Mediji su često kritikovali Tužilaštvo zbog instituta sporazuma o priznanju krivnje. Koliko su u pravu?

SOLDAT: Da, Tužilaštvo je doživjelo mnoge kritike zbog primjene instituta sporazuma o priznanju krivnje. Ovaj institut se bitno razlikuje od ugovora kao izvora obligacionog prava iz razloga što za ugovor, pod uslovom da nije protivan prinudnim propisima, u pravilu nije potrebna saglasnost treće strane da bi proizvodio pravne učinke.

Sporazum o priznanju krivnje pravi se u pismenoj formi između tužilaštva i osumnjičenog. Tek kada ga sud prihvati i kad bude donesena presuda on proizvodi pravne posljedice. Prema tome, sporazum svoje ostvarenje doživljava posredstvom presude kao nepotpunog pojedinačnog pravnog akta za koji je karakteristična sankcija, a ne dispozicija kao u slučaju ugovora. Prema tome, svaki sporazum o priznanju krivnje ide na provjeru sudu, tako da ovaj institut treba razumjeti, pa tek onda kritikovati.

Nepotvrđene optužnice

* GLAS: Koliko je u 2007. godini Tužilaštvo podiglo optužnica koje nisu potvrđene?

SOLDAT: Imali smo 39 nepotvrđenih optužnica što je je zanemarljivo u odnosu na 2.396 koliko ih je podignuto. Po našim optužnicama sudovi su donijeli 78 oslobađajućih presuda što se, takođe, može smatrati zanemarujućim brojem.

*************

Odjeljenje za opšti kriminal podiglo 2.332 optužnice

*************

Saradnja sa Specijalnim tužilaštvom na visokim profesionalnim standardima

*************

Po nalogu Glavne službe revizije otvorena 51 istraga

*************

Tužilaštvo je sprovelo istragu u 228 predmeta privrednog kriminala

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.