Vikiliks: Vlasti u BiH kriju istinu o ratu od SAD

SARAJEVO - Američki Institut za mir iz Vašingtona zatražio je 2006. godine da formira komisiju za istinu koja je trebalo da istraži događaje i ubistva u BiH tokom rata 1992-1995. godine, ali "bosanskoj vladi ta ideja nije se dopala".

Napisao je to ambasador SAD u BiH Daglas Meklhejni u depeši pod nazivom "Sporni prijedlozi za komisiju za istinu", koju je u SAD iz Sarajeva poslao 7. aprila 2006. godine. 

- Naši napori zatalasali su perje među međunarodnim organizacijama i lokalnim NVO u BiH. Podrška za istinu i proces pomirenja vjerovatno će biti višemilionski projekat, ali bosanska vlada ne želi fond komisije. Njihovo obrazloženje je da bi komisija mogla biti izmanipulisana - piše u dijelu izvještaja pod nazivom "Hoće li istina zaboljeti?".

Dalje se navodi da je rizik od političkog uplitanja u rad komisije za istinu veliki, bez obzira na izvor finansiranja.

Meklhejni je naveo da je namjera bila da komisija radi dvije i po godine i da "ne bi imenovala nikoga, određivala krivičnu odgovornost ili amnestirala".

 - Vlada BiH to ne može, a i ne želi fond koji bi finansirao komisiju, strahujući da će svako onaj kome se ne budu svidjeli zaključci, odbaciti ih uz obrazloženje da je komisija bila izmanipulisana od strane Vlade - napisao je Meklhejni u dijelu depeše.

Dodao je i da je uplitanje politike u rad komisije "zaista moguće bez obzira na izvor finansiranja".

U dijelu depeše pod nazivom "Šta će komisija raditi?", Meklhejni navodi da će, prema njegovom mišljenju, ukupan vijek trajanja komisije biti četiri do pet godina.

- Prema predstavniku Instituta Nilu Kricu, komisija bi  dvije do dvije i po godine definisala uzroke i posljedice zločina počinjenih od 1990. do 1996. godine - napisao je.

Meklhejni je naveo da bi komisija radila i na utvrđivanju uloge koju su igrali mediji i religijske zajednice u ratu.

- Komisija bi uspostavila i detaljnu evidenciju o tome šta se dešavalo tokom rata. Institut to vidi kao način definitivnog dolaska do istorije rata kao baze za obrazovanje budućih generacija - istakao je.

Dodaje se da bi se komisija bavila i pozitivnim pričama iz rata, a ne samo negativnim, te razvojem plana kako se etnički sukobi nikada više ne bi dogodili.

Meklhejni je naveo da ideja za osnivanje takve komisije nije nova i da su "lokalni i međunarodni igrači na to gledali i pozitivno i negativno sve dok Institut za mir SAD nije pokrenuo inicijativu za osnivanje".

Navodi i da je Institut za mir formirao i radnu grupu u kojoj su bili predstavnici osam političkih stranaka kako bi bio izrađen zakon za uspostavljanje komisije.

- Rok do oktobarskih izbora 2006, do kada je Parlament trebalo da razmatra zakon je prošao, tako da Institut ima duži rok i nada se da će nacrt zakona predstaviti Parlamentu na početku 2007. godine  - napisao je Meklhejni. 

UNDP 

Meklhejni navodi da sarajevska kancelarija UNDP-a paralelno predstavlja inicijativu o istoj temi, pokušavajući da se pozicionira kao koordinator cijelog projekta.

- To je razdrmalo druge međunarodne organizacije koje su optužile UNDP da pokušava da proširi svoju nadležnost dok druge organizacije smanjuju svoje djelovanje i broj zaposlenih - napisao je Meklhejni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.