Vikiliks: Tri čovjeka znala za hapšenje Karadžića

NjUJORK - Tužilac Vladimir Vukčević nam je rekao da je hapšenje Radovana Karadžića uslijedilo poslije jednomjesečnog praćenja njegove mreže podrške i da su samo tri čovjeka u zemlji znala o toku operacije - on, direktor BIA Saša Vukadinović, i Miki Rakić, savjetnik predsjednika Tadića, koji je navodno rukovodio hapšenjem Stojana Župljanina.

Navodi se to u diplomatskoj depeši poslatoj 22. oktobra 2008. godine Stejt departmentu iz američke ambasade u Beogradu, a koju je objavio "Vikiliks".

Dodaje se da je Dejan Mihov, šef predstavništva Haškog tribunala u Beogradu, rekao predstavnicima SAD da je atmosfera u BIA potpuno drugačija otkad je Saša Vukadinović došao na njeno čelo, jer je saradnja sa beogradskom podružnicom Tribunala znatno poboljšana.

- Mihov je rekao da je Bulatović (raniji direktor BIA) uvijek izvrdavao obaveze i davao neprovjerene informacije. Uporno je izbjegavao da odgovori na pitanja Mihova o tome da li je BIA prikupila uzorke DNA ili otiske prstiju tokom istraga o Karadžićevom boravištu - stoji u depeši.

Ambasada SAD ističe da su se i njeni kontakti takođe poboljšali sa BIA otkad je upravljanje preuzeo Vukadinović.

- On je uvijek srdačan prilikom posjeta zvaničnika američke ambasade i ističe da želi da bude siguran da će Mladić biti uhapšen na tlu Srbije, kako bi se pokazalo da se u Srbiji poštuje zakon - dodaje se u depeši.

Ambasada SAD u Beogradu izvještava Stejt department i da u Demokratskoj stranci postoji politička volja za zaključenje saradnje sa Haškim tribunalom i prenosi riječi tužioca za ratne zločine Siniše Važića da je nekadašnji ministar policije Dragan Jocić (DSS) miješao politiku u saradnju sa Hagom.

Navodi se i to da je značajan napredak ostvaren poslije hapšenja Radovana Karadžića i da je prekogranična saradnja i razmjena informacija sa NATO snagama u BiH takođe poboljšala mogućnosti Vlade Srbije na ispunjavanju haških obaveza.

- Bliski savjetnik potpredsjednika Vlade Ivice Dačića rekao nam je da je Bulatović šest mjeseci prije formiranja nove vlade dobio informaciju o boravištu Karadžića, ali nije ništa učinio povodom toga, prvenstveno zbog ideološke bliskosti Koštunice i Karadžića, i zbog manjka međunarodnog pritiska - piše u depeši.

Ističe se da su poslije Karadžićevog hapšenja, Tadić, Ljajić, Vukčević i drugi zvaničnici javno govorili o važnosti hapšenja preostalih bjegunaca, ne samo iz pragmatičnih razloga nego i zbog potrebe sa pomirenjem sa prošlošću.

Dodaje se da je ambasadu Dušan Ignjatović, direktor Savjeta za koordinaciju saradnje sa Haškim tribunalom, informisao da Vlada planira seriju rasprava o događajima iz devedesetih godina i važnosti rada Haškog tribunala i istakao da će u to biti teško ubijediti mnoge Srbe, s obzirom na puštanje iz haškog zatvora Nasera Orića i Ramuša Haradinaja.

Tabloidi

Mihov nam je rekao da će najteži zadatak vlade biti pobijediti senzacionalističke i nacionalističke sadržaje koje objavljuju tabloidi, koji uglavnom imaju najveću moć u oblikovanju javnog mišljenja, stoji u depeši iz 2008. godine.

Ferhagen

Šef holandske diplomatije Maksim Ferhagen rekao je državnom sekretaru SAD Hilari Klinton da se srpskim liderima ne može vjerovati da će ispuniti obećanja i da jedno govore u ličnom kontaktu, a drugo javnosti, navodi se u američkoj diplomatskoj depeši, koju je objavio "Vikiliks".

Depeša je pod oznakom "povjerljivo" 28. jula 2009. poslata ambasadama SAD u Hagu, Beogradu i misijama u UN i NATO.

Klinton i Ferhagen su 14. jula 2009. razgovarali o načinima za objektivnu procjenu saradnje Beograda sa Haškim tribunalom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.