Vikiliks: Optužnice preduhitrile Odjeljenje za ratne zločine

BANjALUKA - Predsjednik Haškog tribunala Teodor Meron zabrinut je jer je državni tužilac Odjeljenja za organizovani kriminal BiH zakomplikovao proces formiranja Odjeljenja za ratne zločine u Sarajevu podižući optužnice za zločine prije nego što je to odjeljenje uspostavljeno.

Navodi se to u zapisniku koji je dio originalne depeše koja je u Stejt department poslata 1. novembra 2004. iz američke ambasade u Hagu sa oznakom "povjerljivo", a koji je objavio sajt "Vikiliks". Dokument svjedoči o seriji sastanaka održanih u Haškom tribunalu.

- Američki ambasador za pitanje ratnih zločina Pjer Prosper i Meron saglasni su da je saradnja lokalnih vlada kritična dimenzija u uspjehu Pravila 11bis koje je u vezi sa lokalnim sudovima. Meron je kazao da Tribunal mora biti veoma oprezan kada je riječ o transferu haških optuženika za koje bi se moglo smatrati da su na višem nivou ne samo zato što Savjet bezbjednosti UN očekuje da će takvima biti suđeno u Hagu, nego i zbog signala koje bi mogli poslati bjeguncima višeg nivoa - navodi se u tom dokumentu.

Dodaje se da je Meron takođe izrazio spremnost da sarađuje sa vladom SAD naročito vršeći pritisak na Beograd da razvije domaće kapacitete za procesuiranje ratnih zločina, ističući da ima dobre veze sa lokalnim ambasadorom Srbije i Crne Gore i drugim zvaničnicima Srbije i Crne Gore.

- Prosper i zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Keti Stivens bili su duboko zabrinuti zbog nedostatka saradnje Beograda sa Haškim tribunalom i naglasili su potrebu da se preispita trenutna politika u regionu s ciljem povećanja pritiska na Beograd i podsticaja da sarađuje sa Tribunalom - navodi se u dokumentu.

Glavni tužilac Haškog tribunala Karla del Ponte pozdravila je taj cilj, ali je izrazila zabrinutost zbog ranije, po njenom mišljenju preuranjene, napomene vlade SAD o mogućnosti prebacivanja četiri generala u Srbiju da im se tamo sudi "što je korišćeno kao izgovor Beograda da prekine sve napore da izruči bjegunce ispod ranga generala Ratka Mladića i podsticanje srpskih zvaničnika i bjegunaca da pokušaju da sačekaju zatvaranje Haškog tribunala".

U dokumentu se navodi da se 4. oktobra Del Ponteova sastala sa Havijerom Solanom i pozvala ga da uputi jasnu poruku Srbiji i Crnoj Gori da bi došlo do potpune saradnje s ciljem njihovog progresa u procesu približavanja EU.

- Del Ponteova je izvijestila da, prema razgovorima koje je vodila sa predsjednikom Nacionalnog savjeta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasimom Ljajićem, Vojislav Koštunica vjeruje da SAD samo žele Mladića i da je to razlog zbog kojeg ne hapse druge - piše u depeši.

Navodi se da je šef istrage Patrik Lopez Teres citirao policiju Srbije koja se žalila da im beogradska policija ne pomaže. On je izrazio i zabrinutost zbog tišine u odnosu na operacije potrage koje su vodile srpske vlasti i nedostatak povratnih informacija o bjeguncima u odnosu na informacije koje donosi Haški tribunal. Dodao je da njegova kancelarija sve manje može da prati rad Beograda u vezi sa potragom za haškim bjeguncima.

Teroristi

U izvještaju Savjeta Evrope, među 14 evropskih zemalja koje su u dosluhu ili tolerišu ilegalan transport zatvorenika i koje su predavale osumnjičene agentima CIA, nalazi se i BiH, navodi se u depeši poslatoj u Vašington 8. juna 2006. godine iz američke ambasade u Ankari, a koju je objavio njemački dnevni list "Velt".

Ovaj list navodi izvode iz depeše u kojima se ističe da su tajne službe SAD koristile Tursku kao bazu za transport osumnjičenih za terorizam u okviru programa vanrednih izručenja. Osim BiH i Turske u izvještaju se spominju i Njemačka, Španija, grčki dio Kipra, Azerbejdžan, Švedska, Velika Britanija i Makedonija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.