Vijeće traži revidiranje spiska svjedoka odbrane

Hag – Pretresno vijeće Haškog tribunala naložilo je danas nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću da do 14. decembra dalje revidira spisak svjedoka svoje odbrane i da se "ozbiljno potrudi" da uključi samo one čiji su iskazi relevantni za optužnicu, javile su agencije.

Predsjedavajući sudija O-Gon Kvon upozorio je da bi Vijeće moglo da nametne ograničenja u vezi sa brojem svjedoka koje Karadžić može da pozove, ukoliko podnošenje revidiranog spiska svjedoka ne pokaže da se optuženi usredsredio na revelatnost iskaza.

Karadžić je najavio da će pozvati oko 600 svjedoka, ali je u međuvremenu njihov broj smanjen.

Sudija Kvon je precizirao da su neki svjedoci odbili da dođu, a od pojedinih je odustao sam optuženi.

Pretresno vijeće je ponovo pozvalo optuženog da "adekvatno procijeni" i revidira svoj spisak svjedoka.

Karadžiću je naloženo da do kraja januara dostavi rezime iskaza svih svjedoka koje namjerava da pozove u vezi sa optužbama za zločine počinjene u opštinama BiH 1992. godine i za uzimanje pripadnika UN za taoce, a do kraja februara rezime iskaza u odnosu na optužbu za genocid u Srebrenici.

Pretresno vijeće prihvatilo je zahtjev Tužilaštva da se djelimično isključi iskaz Milana Pejića, jer je navedeno da su neki dijelovi izjave "nebitni za tačke optužnice".

Optužba je tražila da se isključi dio Pejićevog svjedočenja o funkcionisanju sarajevske Bolnice "Koševo", gde je on radio kao načelnik Odjeljenja za uho, grlo i nos.

Pejić je rekao da je u bolnici u martu 1992. godine bio vođa paravojnih trupa Juka Prazina i da su ulaz i izlaz iz bolnice kontrolisale "zelene beretke".

Novi zahtjev za svjedočenje Edina Garaplije

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić podnio je novi zahtjev za izdavanje sudskog naloga za svjedočenje bivšeg operativca MUP-a BiH Edina Garaplije, a kao datum je predložen 6. februar 2013. godine, objavljeno je danas u Haškom tribunalu.

Karaić je prvo tražio da Garaplija da intervju njegovom glavnom pravnom savjetniku Piteru Robinsonu, ali mu je iz BiH odgovoreno da Garaplija to neće jer "ne može da se sjeti događaja iz BiH", što je "posljedica rata i postratne traume".

Pretresno vijeće nije prihvatilo zahtjev da se izda nalog, uz obrazloženje da je optuženi u podnesku već pokazao da je "potpuno svjestan prirode i značaja Garaplijinog mogućeg iskaza".
Karadžić je, nakon toga, tražio da sudije izdaju nalog da Garaplija sa predstavnikom tima odbrane razgovora kao potencijalni svjedok.

Sudsko vijeće odbilo je taj zahtjev navodeći da "nije bilo uvjereno da je optuženi preduzeo sve mjere da Garaplija pristane na dobrovoljni razgovor" sa predstavnikom tima odbrane.
Nakon što su ga vlasti BiH obavijestile da Garaplija "zbog amnezije ne želi da se pojavi kao svjedok odbrane na ovom suđenju", Karadžić je predložio da mu se "pamćenje osvježi" tako što će mu se pustiti video- snimak njegovog intervjua haškim tužiocima 2000. godine.

Garaplija je tada rekao da su pripadnici "specijalnih muslimanskih jedinica 'Ševe' izveli snajperski napad u kojem je ubijen jedan francuski pripadnik Unprofora, a incident predstavljen tako kao da je vatra došla sa srpskih položaja".

- Potvrda da su muslimani inscenirali snajperske incidente u Sarajevu, stvorila bi razumnu sumnju da su Karadžić i srpska strana odgovorni za snajpersko djelovanje navedeno u optužnici, za koje se tereti srpska strana - navodi se u podnesku odbrane.

U podnesku se dodaje da je "u istom intervjuu Garaplija rekao da su 'Ševe' u oktobru 1993. godine postavile eksplozivnu napravu u stanu bivšeg komandanta Armije BiH Sefera Halilovića i namjerno postavile dokaze tako da izgleda kao da je do eksplozije došlo od srpske granate izvan grada".

- Potvrđivanjem da su muslimani na ovaj način inscenirali incidente granatiranja u Sarajevu bila bi stvorena razumna sumnja da su on i srpske snage odovorni za incidente granatiranja koji se navode u optužnici - ističe Karadžić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.