Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu: U Hrvatskoj pokušavaju da “uljepšaju” NDH

Veljko Zeljković
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu: U Hrvatskoj pokušavaju da “uljepšaju” NDH

Četvorotomna knjiga zaokružiće sva dosadašnja saznanja i istraživanja o zločinima na prostoru hrvatske kvislinške tvorevine tokom Drugog svjetskog rata, tvrdi direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu Veljko Đurić Mišina.

Muzej žrtava genocida iz Beograda, Odbor za Jasenovac Srpske pravoslavne crkve, kao i vlada Republike Srpske i Srbije započeli su radom na izradi enciklopedije o stradanju Srba, Jevreja i Roma pod ustaškim režimom u Nezavisnoj državi Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Izrada “Enciklopedije genocida u NDH” biće najveći poduhvat srpske istoriografije, iza kojeg će sredstvima i drugom pomoći stajati i Republika Srpska.

- Rad na pripremi ovog dela je počeo, a u njemu će, pored domaćih istoričara, učestvovati i međunarodna grupa, koju će činiti više od sto naučnika i stručnjaka iz raznih oblasti. Zadatak ovog tima biće da, po uzoru na “Enciklopediju holokausta”, koju je izdao izraelski Jad Vašem, sakupi i obradi informacije o genocidu u NDH, sadržane u više hiljada knjiga, naučnih radova, studija i drugih publikacija - kaže Đurić u intervjuu za “Glas Srpske”.

GLAS: Ko je inicirao ovaj projekat?

ĐURIĆ: Inicijator projekta je Muzej žrtava genocida. Ono što sada sledi jeste imenovanje redakcije. Teži deo posla će biti izrada spiska pojmova. Smatramo da će i pravljenje spiska saradnika koji će pisati odrednice biti znatan problem. Njih će pisati oni koji su se o određenim temama već dokazali i imaju relevantne radove. Nećemo se obazirati na njihovu nacionalnu pripadnost, jer nam je to nebitno. Bitna je njihova stručnost. Nakon formiranja glavne redakcije biće napravljene manje koje će se baviti uskim temama.

GLAS: Po čemu će se ova enciklopedija razlikovati od drugih?

ĐURIĆ: Enciklopedija će u svom fokusu imati državni zločin učinjen nad srpskim narodom, koji je brojao jednu trećinu stanovništva NDH, ali i nad romskom i jevrejskom zajednicom. Ona će sadržavati odrednice o izvršiocima, formama i načinu izvršenja totalnog genocida nad Srbima, Jevrejima, Romima i svim onim koji su bili protivnici ustaške vlasti i takve NDH. Ona treba da ukaže i na činjenicu da su svi pripadnici srpskog naroda, od nekrštenog deteta u kolevci do staraca, u NDH bili obuhvaćeni genocidom. I na kraju, enciklopedija treba da, na jednoj strani, pokaže da se ne može govoriti o genocidnosti celog hrvatskog naroda, mada se može govoriti o stvaranju genocidnog raspoloženja u jednom delu tog naroda. Istovremeno, na drugoj strani, može se govoriti i tvrditi da su Srbi, Jevreji i Romi bili na udaru genocidnih mera i da su doživeli genocid od kog se nikada neće oporaviti.

GLAS: Kako gledate na stalne pokušaje hrvatskih vlasti da umanje ove zločine?

ĐURIĆ: Nedovoljna sistematičnost u istraživanju i obradi teme, kao što je državni zločin sproveden u NDH, kao i određeni politički faktori unutar hrvatskog naroda koji bi da “ulepšaju” NDH, naročito Jasenovac, uticaj Vatikana na novo čitanje prošlosti, uticali su i na negativni revizionizam u istorijskoj nauci. A činjenicu se da je NDH, po ugledu na nemački Rajh, usvojila više rasnih zakona uperenih protiv nacionalnih zajednica Jevreja i Roma. Protiv Srba, kojih je po nemačkim procenama bilo oko 1.850.000 odnosno oko 30 odsto od ukupnog broja žitelja NDH, rasni zakoni nisu mogli biti upereni. Stoga se ustaška vlast okrenula drugim merama planiranim ranijih godina, a obznanjenih već prvih nedelja postojanja ustaške Hrvatske. To što je sledilo može se okvalifikovati kao genocid koji je vršen od prvog do poslednjeg dana postojanja te države, i na svakom delu njene teritorije, ne osvrćući se na životnu dob i pol žrtve. Moram naglasiti da će svaka odrednica u ovoj enciklopediji sadržati ne samo pojam u vezi sa genocidom, nego i relevantne dokaze, nazive mesta i imena aktera. Naravno i dokumenta i fotografije.

GLAS: Koliko će trajati izrada jedne ovako kompleksne i obimne enciklopedije?

ĐURIĆ: Obrada građe trajaće četiri godine i biće objavljena dvojezično na srpskom i engleskom jeziku. Prvi primjerci biće poslati na više stotina adresa širom sveta, među kojima i ustanovama za istraživanje posledica Drugog svetskog rata. To će biti najbolja brana od prekrajanja istorije i zloupotrebe događaja iz prošlosti.

Prikrivanje istine

GLAS: Do sada, na teritoriji nekadašnje Jugoslavije nije realizovan sličan projekat. Zašto?

ĐURIĆ: Jer bi on doprineo urušavanju politike zaborava i bratstva i jedinstva. Doveo bi do saznanja da su počinioci zločina pripadnici hrvatskog naroda, a da su najveće žrtve pripadale srpskom narodu. To tadašnjim vlastima nije odgovaralo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.