Veliki povratak srpskog lobiste

BANjALUKA - Globalisti su nakon izbora u SAD i pobjede Donalda Trampa doživjeli veliki poraz, ali oni su i dalje opasni koliko i ranjena zvijer.

Smatra ovo politikolog Aleksandar Pavić ističući da duboka država nikad ne spava, navodeći da će Tramp, koji je ostvario ubjedljivu pobjedu na ovim predsjedničkim izborima, biti uspješan samo ako posluša savjet koji mu je “Vikiliks” ostavio na društvenoj mreži “Iks”, a u kojem mu je poručeno  da se “mora okružiti pravim kadrovima”.

Pavić smatra da će od ključne važnosti za Trampa u pravljenju narednih strateških odluka biti sigurno i to koga će postaviti u svoj novi tim, koji bi u naredne četiri godine trebalo da rukovodi zemljom i sprovodi strateške ciljeve o kojima je govoreno tokom predizborne kampanje. I sam Tramp, dodaje Pavić, svjestan je nekih svojih ranijih kadrovskih propusta, ali navodi da će njegov novi tim činiti isključivo oni koji su u proteklom periodu pokazali svoju iskrenu lojalnost.

Jedino što je trenutno sigurno jeste da će Robert F. Kenedi mlađi dobiti neku od funkcija u vezi sa zdravstvom, ali nije jasno i koju. Kenedi, navodno, cilja mjesto sekretara za zdravstvo i ljudske službe. Na tom spisku lojalnih je i Ilon Mask. I u njegovom slučaju je nejasno kakvu bi ulogu imao. Mask je u nekoliko navrata poručio da bi volio da vidi stvaranje “odjeljenja za vladinu efikasnost”. Tramp je to sa odobravanjem dočekao poručujući da bi Mask odradio sjajan posao u smanjenju troškova u novoj saveznoj vladi. Prema pisanju američkih medija, očekuje se da na neka od mjesta, a koja ne zahtijevaju da budu odobrena od strane Senata, bude postavljen i Stiven Miler, ali  možda  i kontroverzni Stiv Benon, koji je bio jedan od ključnih savjetnika Trampovog izbornog štaba na izborima 2016. godine, a zatim i njegov glavni strateg u Bijeloj kući tokom 2017.

U narednim danima i sedmicama očekuje se da Tramp saopšti konačna imena kandidata za neke od ključnih pozicija koje nadgledaju odbranu, obavještajne poslove, diplomatiju, trgovinu, imigraciju i kreiranje ekonomske politike. Američki mediji smatraju da najveću šansu da postane šef novog Trampovog kabineta ima Suzi Vajls. Ističu da će biti nagrađena ovom pozicijom, iako je ona vrlo često isticala da više voli da radi iz sjene. U igri za ovo mjesto navodno je i Bruk Rolins, izvršna direktorica Američkog instituta za politiku, ali mediji prednost daju Vajlsovoj, za koju navode da je jedna od najzaslužnijih osoba za Trampovu pobjedu, a što je i novi predsjednik SAD pokazao pozivajući je na binu tokom svog obraćanja u Floridi nakon što je postalo jasno ko je odnio pobjedu u trci za Bijelu kuću. Ovi mediji smatraju da bi novi državni sekretar mogao biti Džejms Obrajen, Trampov četvrti i posljednji savjetnik za nacionalnu bezbjednost tokom njegovog prvog mandata, a u fotelju sekretara odbrane najvjerovatnije će sjesti Majk Pompeo, koji je bio državni sekretar i direktor CIA tokom prve Trampove administracije. Pompeo, inače, ima čvrst i izuzetno konzervativan stav prema Kini. Kao drugi kandidat za ovo mjesto navodi se senator iz Tenesija Bil Hagerti. Trampova pobjeda znači da od naredne godine u ovoj fotelji više neće sjediti Entoni Blinken, inače jedan od najvećih zagovornika slanja oružja Ukrajini, ali i vojne invazije na Irak 2003. godine. Interesantno, ali i veoma značajno može biti to što će sa važnih funkcija otići likovi koji se nisu proslavili svojim ulogama u raspadu Jugoslavije i ratovima koji su poslije toga uslijedili, a koji su nakon toga pokušavali da završe sa tada započetim poslovima na Balkanu.

Najviše pažnje u Evropi, ali i na ovdašnjim prostorima, privukle su medijske spekulacije da bi neku od značajnih funkcija u novom Trampovom timu mogao imati i Ričard Grenel, koga su pojedini ovdašnji mediji iz FBiH proglašavali “srpskim lobistom”. Doslovno svi američki mediji navode Grenela kao jednog od najsigurnijih kandidata za neko od mjesta u novom Trampovom timu, jer on u očima novog američkog predsjednika figurira kao jedan od najlojalnijih saradnika u prethodnom periodu. “Njujork tajms” je objavio da bi Grenel mogao preuzeti ulogu savjetnika za nacionalnu bezbjednost. On bi u tom slučaju došao na poziciju koju je do sada obavljao Džejk Salivan. Ova funkcija smatra se nepolitičkom, odnosno predsjednik ga imenuje bez potrebe za senatskom potvrdom. Funkcija je u svom sadašnjem obliku uvedena 1953. godine, a najpoznatiji i najuticajniji od svih savjetnika za nacionalnu bezbjednost do sada je Henri Kisindžer, koji je na toj funkciji bio od 1969. do 1975. godine - u administracijama Niksona i Forda.

Grenel je, inače, tokom prvog četvorogodišnjeg Trampovog mandata bio vršilac dužnosti direktora nacionalne obavještajne službe i ambasador u Njemačkoj. On je posebno poznat na ovim našim prostorima s obzirom na to da je bio i specijalni američki izaslanik za Kosovo, odnosno za zapadni Balkan. U to vrijeme bio je jedan od glavnih zagovarača Briselskog sporazuma koji podrazumijeva formiranje zajednice srpskih opština na KiM. Zagovarao je uspostavljanje ekonomske saradnje u regionu kako bi bile lakše prevaziđene sve boljke iz devedesetih godina prošlog vijeka. Na udaru bošnjačkih političara našao se prilikom podnošenja rezolucije o Srebrenici u UN, kada je istakao da ne treba svaki zločin proglašavati genocidom. Interesantno, kada se Tramp u septembru ove godine sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Grenel je prisustvovao ovom privatnom sastanku. On se, inače, zalaže za uspostavljanje autonomne zone u istočnoj Ukrajini kako bi bio okončan tamošnji rat. Vrlo često je u posljednje vrijeme otvoreno kritikovao jednostrane poteze Aljbina Kurtija i Prištine, a koji su bili usmjereni na otežavanje položaja Srba na Kosovu i njihovo protjerivanje iz južne srpske pokrajine. Neki ga čak smatraju odgovornim za pad prve vlade Aljbina Kurtija 2020. godine zbog njegovog čvrstog stava u vezi sa taksom od 100 odsto na srpske proizvode koju je uvela Priština.

Politikolog i ekspert za međunarodne odnose i diplomatiju te saradnik Centra za društveno-politička istraživanja Neven Đenadija kaže da bi dolaskom Ričarda Grenela na neku od pozicija u Bijeloj kući stav prema Srbima u regionu, ako ništa, bio pošteniji jer je on to donekle pokazao i u svom prošlom mandatu.

- U nekom prethodnom periodu bio je vrlo čest gost i sagovornik i Asocijacije Srba u SAD. On je neko ko jako dobro poznaje prilike na Balkanu i uvjeren sam da će biti bolji sagovornik od Kristofera Hila, Eskobara ili drugih iz demokratskih krugova - kaže Đenadija.

Smatra da je dobar posao u Americi napravila i takozvana Asocijacija Srba (SAVA PAC) sa Olgom Ravasi na čelu, koja je, kako je istakao, uradila sjajan posao na promociji srpskih interesa. Ravasijeva je, inače, bila jedan od članova Trampovog izbornog tima. 

- Vjerujem da će oni svojim radom uspjeti da poboljšaju poziciju, kako Srbije, tako i Republike Srpske i Srba u novoj američkoj administraciji. Međutim, mislim i da, i pored navedenog, ne treba očekivati neke veće i tektonske zaokrete u spoljnoj politici Bijele kuće prema Srbima na Balkanu. Američka spoljna politika je uvijek bila veoma rigidna i ima jako dugoročne pravce koje neće promijeniti jedan izborni ciklus, pa vjerovatno ni ovaj. Ipak, ono što možemo očekivati jeste da će se Tramp više nego Bajden okrenuti ka rješavanju unutrašnjih gorućih problema u SAD kao što su ekonomija i migracije, a upravo taj zaokret više prema unutra nama će ostaviti prostora da možemo nešto vazduha da udahnemo i da se bavimo sami o sebi onoliko koliko najbolje možemo - poručio je Đenadija za “Glas Srpske”.

Slično mišljenje ima i jedan od osnivača Kongresa srpsko-američkog prijateljstva Vladimir Marinković navodeći da bi eventualno imenovanje  Grenela na neku od funkcija u Bijeloj kući, a pogotovo ako to bude mjesto savjetnika za bezbjednost, imalo mnogo pozitivnih političkih aspekata po srpski faktor na Balkanu, Kako kaže, Grenel je jedan od rijetkih američkih političara koji poznaje situaciju na Balkanu, ali i srž problema, što konstantno i pokazuje.

- Verujem da će, ukoliko on dobije pozivnicu da bude deo Trampovog tima, nova američka administracija imati daleko više razumevanja za naše  probleme. I sve što bi on, uslovno rečeno, dobro radio za Srbiju sigurno bi se pozitivno reflektovalo i na Republiku Srpsku, kako u političkom pogledu, tako i ekonomskom. Na taj način verujem da bi se smanjio pritisak na vlasti Srpske. Nikako ne treba zaboraviti da je Grenel, baš kao i Tramp, neko ko zagovara kreativna rešenja i neće voditi takozvanu pilot-politiku - kaže za naš list Marinković. 

Politički pakt

Osnivač Kongresa srpsko-američkog prijateljstva Vladimir Marinković kaže da nikako ne treba da zaboravimo ulogu koju je tokom ovih izbora odigrala Asocijacija Srba (SAVA PAC).  Kako kaže, čini se da Srbi iz Amerike konačno imaju jedan sklopljen politički pakt sa nekom od strana. 

- Oni su ga otvoreno podržavali i kada je Tramp bio u opoziciji. Pomogli su i njegov izbor. I to sada može biti ključno u kreiranju neke blaže i razumnije američke politike prema Srbima sa ovih prostora - rekao je Marinković. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.