V.d. sa više nepoznanica

BANjALUKA - Dvije najjače političke stranke izabrale su svoje adute za prijevremene izbore za predsjednika Republike. To su Branko Blanuša (SDS) koji očekuje podršku opozicionog bloka te Siniša Karan čija je kandidatura juče zvanično potvrđena iz SNSD-a, a koji se pominje i kao najozbiljniji kandidat za vršioca dužnosti prvog čovjeka Srpske ako ta zamisao bude sprovedena u djelo.

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, koji su zakazani za 23. novembar, posljedica su odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH nakon pravosnažnosti presude Suda BiH kojom je Milorad Dodik, u svojstvu predsjednika Srpske, osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

Republika Srpska sa Dodikom na čelu, naime, ne priznaje Šmita za visokog predstavnika u BiH jer nije imenovan u skladu sa pravilima Savjeta bezbjednosti UN koja su na snazi. Takav stav u Njujorku brane, između ostalog, Kina i Rusija, i upravo su te tvrdnje od početka sudskog procesa protiv Dodika i podigle veliku prašinu jer se, prema tvrdnjama i odbrane, on držao Ustava, a ne nametnutih odluka nelegalnog stranca u fotelji u OHR-u.

Izlazak na prijevremene izbore je potom ovjerio CIK odlukom na osnovu koje je utvrđen prestanak mandata Dodiku na poziciji predsjednika Srpske i naknadnom kojom su oni i raspisani te objelodanjeni rokovi za političke subjekte koji imaju namjeru da provjere puls birača.

Cijeli slučaj od početka je obavijen velom nepoznanica sa ustavno-pravne strane s obzirom na to da, na prvom mjestu, ni sam Ustav ne poznaje situaciju u koju je doveden Dodik kao legalno izabrani predsjednik Republike.

Ustavom je, naime, definisano samo da predsjednik u slučaju privremene spriječenosti može prenijeti ovlašćenja na potpredsjednika, ali i da ga sa pozicije može smijeniti samo onaj ko ga je izabrao, odnosno narod.

Zasad je Dodik određena ovlašćenja prenio na potpredsjednika Republike Srpske Davora Pranjića (HDZ), ali samo u dijelu koji se, kako je i on sam potvrdio, odnosi na potpisivanje ukaza zakona.

Međutim, SNSD, ako je suditi prema posljednjim najavama, ima u planu i da u Palatu Republike prvo sjedne vršilac dužnosti predsjednika, a tek potom onaj ko odnese pobjedu na prijevremenim izborima.

Dodik, koji je i predsjednik SNSD-a, je na sjednici Glavnog odbora stranke u ponedjeljak, na kojoj je donesena odluka o izlasku na izbore, izjavio i da SNSD što prije treba da u Narodnoj skupštini predloži odluku da bude izabran vršilac dužnosti predsjednika Srpske "do prijevremenih izbora, a možda i duže".

Za "Glas Srpske" je iz nekoliko izvora potvrđeno da je upravo Karan, koji je i aktuelni ministar u Vladi Srpske, najozbiljniji kandidat za to mjesto i da će o tome biti više riječi kada se Dodik vrati iz posjete Rusiji.

- Sve se radi s ciljem jačanja i zaštite pozicije predsjednika Republike - tvrdi sagovornik "Glasa Srpske" upućen u dešavanja nagovještavajući da bi posebna sjednica republičkog parlamenta na ovu temu mogla da bude već naredne sedmice.

Karan juče nije odgovarao na pozive, a predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić za "Glas" je kratko poručio da očekuje da inicijativu za to podnesu poslanici SNSD-a naglašavajući da se Republika Srpska suočava sa dosta ustavnih nepoznanica.

I dok, prema saznanjima "Glasa", u Stevandićev kabinet nije još stigao nijedan papir koji tvrdi da Dodik više nije predsjednik, ni iz Palate, niti institucija BiH koje su uključene u ovaj proces, u Klubu SNSD-a smatraju da je potrebno da se dobro pripremi dokument u vezi sa idejom o v.d. predsjednika.

U Republici Srpskoj su već zabilježene određene vanredne situacije u vezi sa pozicijom predsjednika. Posljednja se vezuje za 2007. godinu i iznenadnu smrt Milana Jelića koji se nalazio u fotelji prvog čovjeka Srpske.

Narodna skupština je tada donijela odluku da Igor Radojičić, tadašnji predsjednik republičkog parlamenta, vrši neodložne poslove predsjednika Srpske. Na tu odluku je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Srpske uložio veto, da bi tek pred prijevremene predsjedničke izbore Ustavni sud Srpske donio odluku da Radojičić može vršiti te poslove, tako da odluka o tome da je on v.d. predsjednika faktički nikada nije stupila na snagu.

- Ni poslije toga se nije išlo sa dopunom pravila koja se tiču predsjednika Republike. Vidjećemo šta će proizaći iz cijele ove situacije u kojoj je potrebno biti veoma oprezan s obzirom na to da su mnoge stvari nedorečene i da nema pisanog odgovora na sva pitanja - rekao je sagovornik "Glasa". 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.