Valentin Incko: Ustavna reforma nije uslov za zatvaranje OHR-a

Ustavna reforma nije jedan od uslova i ciljeva za zatvaranje OHR-a, ne postoji skriveni cilj međunarodne zajednice da se ona uvrsti u te ciljeve i uslove.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko.

Incko je dodao da je ustavna reforma ipak jedan od ključnih prioriteta i EU i šire međunarodne zajednice, jer se BiH mora promijeniti i prilagoditi kako bi mogla funkcionisati u okviru EU.

* GLAS: Tokom nedavnog susreta sa delegacijom američkih kongresmena izjavili ste da je krajnje vrijeme da počne proces ustavne reforme u BiH. Zbog čega?

INCKO: Promjena Ustava BiH je neminovnost ukoliko zemlja želi da ubrza svoj put ka Evropskoj uniji. Sa postojećim Ustavom, BiH jednostavno ne bi mogla funkcionisati u okviru Unije. Očigledno je, dakle, da do promjena mora doći, ali nosioci tih promjena moraju biti domaći lideri. Mišljenja sam da i lideri političkih stranaka uviđaju da BiH mora postati funkcionalnija i jeftinija država i ja bih zaista želio da stranke ponovno započnu razgovore o ustavnim promjenama. Ako je bilo moguće postići dogovor oko ustavnih amandmana za Brčko, vjerujem da je moguće uspješno postići i dogovor za ostala pitanja. Stranke će u ovom procesu morati pokazati spremnost na kompromis! To je jedini način da zemlja krene dalje.

* GLAS: Je li to uslov za zatvaranje OHR-a?

INCKO: Ovdje moram razjasniti još nešto što se počelo pojavljivati u određenim medijima. Ustavna reforma nije jedan od uslova i ciljeva za zatvaranje OHR-a, ne postoji skriveni cilj međunarodne zajednice da se ona uvrsti u te ciljeve i uslove. No, ustavna reforma jeste jedan od ključnih prioriteta i EU i šire međunarodne zajednice. Evropska unija je spremna da pomogne BiH u ovom procesu, ali svima mora biti jasno da je to u osnovi zadatak BiH. BiH se mora promijeniti i prilagoditi EU, a to uključuje i promjenu Ustava kako bi zemlja uspješno mogla funkcionisati u okviru EU.

* GLAS: Kako gledate na sudbinu "prudskog procesa", s obzirom na to da je lider SDA Sulejman Tihić davno kazao da je "prudski proces" mrtav?

INCKO: Mislim da ne postoji zamjena za dijalog i kompromis. Sastanak lidera u Dubrovniku najavio je novu fazu u političkom procesu. Ono što je potrebno da bi se proces dijaloga uspješno nastavio jeste jedan noviji, širi format, u koji će biti uključeno više političkih stranaka. Sa svoje strane, ja ću takođe učiniti sve što mogu da bi se unaprijedila politička situacija u zemlji i da bi se postigao napredak u ispunjavanju uslova i ciljeva koje je postavio Savjet za implementaciju mira, kao i da se postigne napredak u ispunjavanju zadataka iz Evropskog partnerstva, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju itd.  

* GLAS: Neki bošnjački političari govore o mogućnosti obnove sukoba u BiH. Koliko ovakvi istupi ugrožavaju evropski put BiH?

INCKO: Negativna retorika u BiH je, nažalost, postala česta pojava, dolazi sa svih strana i već je samoj sebi postala svrha. Čini mi se da građani polako postaju imuni na različite izjave kojima ih bombarduju sa svih strana i okreću se realnim problemima. Naravno da negativna retorika ne doprinosi evropskim težnjama BiH, upravo suprotno. Osim retorike, u BiH imamo i situaciju da su neke državne institucije namjerno blokirane, što svakako nije dobro.

* GLAS: Česte su optužbe da je Republika Srpska kočnica reformskih procesa i integracija BiH u evroatlantske strukture. Mislite li i Vi tako?

INCKO: Činjenica da neki od visokih političkih funkcionera iz Republike Srpske napadaju legitimitet institucija – sudskih, tužilačkih, policijskih, ekonomskih, obavještajnih i odbrambenih – i na čelu su nastojanja da se ranije reforme usmjerene ka izgradnji države, kao i one koje je diktirala EU vrate unazad nikako se ne može okarakterisati kao napredak na evropskom putu, zar ne? Zaključak je više nego očigledan.

BiH je zadnja dva mjeseca potrošila koncentrišući se na zaključke Narodne skupštine Republike Srpske koji su bili antidejtonski i antiustavni, umjesto na konstruktivna pitanja i to u budućnosti ne bi smjelo biti tako. Nadam se da će činjenica da će Srbija, Crna Gora i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija uskoro dobiti ukidanje viznog režima za svoje građane poslužiti kao svojevrsna šok terapija za političke lidere u BiH i poslužiti kao katalizator za dalje sprovođenje reformi. Govoreći o viznom režimu, moram istaći da ne trebaju debate ko je kriv, a ko nije. Energiju treba usmjeriti na pronalaženje rješenja. Situacija je jasna – imamo Mapu puta i treba ispuniti uslove.

* GLAS: Koliko je demokratski to što imate "bonska ovlašćenja" sa kojima ste u ovom trenutku iznad zakona i Ustava ove zemlje?  

INCKO: Ta ovlaštenja su dio mandata visokog predstavnika. Sve dok je OHR u BiH, visoki predstavnik na raspolaganju ima i taj mehanizam za sprovođenje svog mandata. Ona će biti ukinuta kad BiH dokaže da ovlaštenja više nisu potrebna. Bonska ovlaštenja imaju konkretan cilj, a to je stabilnost BiH.  

* GLAS: Bivši visoki predstavnik u BiH i sadašnji ministar inostranih poslova Švedske Karl Bilt kazao je da "sve dok u BiH postoji OHR politički proces nije kontrolisan na lokalnom nivou i napredak BiH u integraciji u EU može biti samo djelimičan". Kako to komentarišete?

INCKO: Savršeno je logično da BiH ne može ući u Evropsku uniju sa OHR-om, to nikome ne pada na pamet. Ali, u BiH se moraju paralelno odvijati najmanje dva procesa: jedan usmjeren na ispunjavanje uslova i ciljeva koje je postavio Savjet za implementaciju mira kako bi moglo doći do transformacije OHR-a u Kancelariju specijalnog predstavnika Evropske unije i drugi, usmjeren na ispunjavanje zahtjeva iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Evropskog partnerstva koje je BiH potpisala sa Evropskom unijom. Zatvaranje, odnosno transformacija OHR-a apsolutno ne smije biti izgovor domaćim političarima da ne čine ništa na planu približavanja Evropskoj uniji.  

* GLAS: Koliko je realna Vaša najava da bi OHR mogao da bude zatvoren u oktobru ove godine?

INCKO: Bolje bi bilo da ovo pitanje postavite domaćim političarima, jer to zavisi od njih. Politički lideri su ti koji moraju dokazati međunarodnoj zajednici i EU da su u stanju ispuniti zadatke koji su neophodni za zatvaranje OHR-a, prije no što se BiH bude mogla smatrati ozbiljnim kandidatom za članstvo u EU. Savjet za implementaciju mira u novembru će odlučiti da li su ispunjeni ti uslovi.

Cilj

Cilj Evropske unije i šire međunarodne zajednice, naravno i SAD, jeste stabilna BiH kao punopravna članica EU. Da li će biti rezultata, ne zavisi samo od međunarodne zajednice, već najviše od vaših lidera. Što prije se oni dogovore, to prije ćemo imati rezultate. Ja bih, naravno, volio da se taj pomak dogodi što prije. Ohrabruje činjenica da su lideri političkih stranaka, te predsjedavajući oba doma Parlamenta BiH potvrdili da, u svjetlu težnji BiH da se priključi EU, ona treba da postane funkcionalnija država, kazao je Incko.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.