Usvojene Zakon o JMB i državljanstvu

Sarajevo - Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH danas je po hitnom postupku, bez mogućnosti amandmanskog djelovanja, usvojio Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o jedinstvenom matičnom broju, prenose agencije.

Prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o jedinstvenom matičnom broju BiH, koji je juče jednoglasno utvrdio Savjet ministara, registraciona područja prilagođena su teritorijalnoj organizaciji BiH, u skladu sa Ustavom BiH i Izbornim zakonom.

Unutar entitetskih linija definisano je devet registracionih područja - tri u Republici Srpskoj, jedan u Brčko distriktu i pet u Federaciji BiH.

Usvojenim zakonskim prijedlogom definisano je da jedinstveni matični brojevi izdati prema dosadašnjim propisima ne podliježu promjeni.

Neizglasavanje ovog zakona izazvalo je 6. i 7. juna demonstracije pred zgradom institucija BiH, blokadu rada institucija i “talačku krizu”.

Protiv usvajanja zakona bili su poslanici SDA i Stranke za BiH.

Poslanik SDA Šefik Džaferović smatra da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o jedinstvenom matičnom broju, kao i danas usvojene izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, prebivalištu i boravištu te putnim ispravama predstavlja “udovoljavanje Republici Srpskoj”.

- Ovakva rješenja smo imali i prije godinu dana. Ovo što danas imamo, osim implementacije presude Ustavnog suda, jeste udovoljavanje Republici Srpskoj da se registraciona područja uvedu u entitetske linije. To Ustavni sud nije od nas tražio - rekao je Džaferović.

Poslanici iz Republike Srpske oštro su reagovali na Džaferovićevu raspravu ističući da se time od Republike Srpske pravi neprijatelj.

- U Republici Srpskoj žive državljani BiH koji plaćaju poreze BiH. Za mene su ovakve poruke neprihvatljive - istakao je Drago Kalabić iz SNSD, dok je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Milorad Živković naglasio da predstavnici Republike Srpske samo traže da se ispoštuje Ustav BiH i da niko nikome ništa nije dao.

Aleskandra Pandurević iz SDS-a konstatovala je da nepostojanje rješenja za jedinstveni matični broj po logici SDA znači integraciju BiH.

Šef Kluba poslanika SDP Saša Magazinović rekao je da je teza o udovoljavanju bilo čijim zahtjevima jednako tačna kao i izjava da je jedinstveni matični broj riješen na entitetskom nivou.

- Ustavni sud je jasno rekao da je parlament jedini koji može definisati jedinstveni matični broj. Ne postoji entitetski, kantonalni, opštinski matični broj - dodao je Magazinović.

Usvojen Zakon o državljanstvu po hitnom postupku

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojili su danas, po hitnom postupku, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH.

Rasprava u Predstavničkom domu o proceduri donošenja ovog zakona po hitnom postupku podijelila je poslanike pozicije, koja je branila, i opozicije, koja je pokušavala da ospori donošenje ovog zakona po proceduri koju je predložio Savjet ministara BiH.

Poslanik SDA Šefik Džaferović konstatovao je tokom diskusije o proceduri donošenja zakona da i zakon o državljanstvu, ali i drugi danas ponuđeni zakoni, “ne vode reintegraciji BiH i njenoj integraciji u EU i NATO, nego dezintegraciji i podebljavanju entitetskih i etničkih linija”.

On smatra da ovako ozbiljne zakone treba donositi u “normalnoj”, a ne u hitnoj proceduri.

Prema njegovim riječima, izmjene zakona o državljanstvu donose neka dobra rješenja, ali više, kako je ocijenio, štite prava onih koji su nakon 1992. godine došli u BiH, dok ispaštaju oni koji su silom prilika morali da početkom rata napuste BiH.

Aleksandra Pandurević iz SDS-a, replicirajući Džaferoviću, istakla je da ovaj zakon mora ići u paketu sa zakonima o boravištu i prebivalištu i podsjetila da predstavnici iz Republike Srpske nisu željeli da prošli put kada je vođena rasprava u parlamentu podrže ovaj zakon, jer njihov zahtjev nije bio ispoštovan.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Bećirović konstatovao je da je ovo krucijalni zakon za sve građane BiH.

Prema njegovim riječima, u prošloj godini se 3.489 građana BiH odreklo državljanstva, a do juna ove godine 1.490 lica.

- Do maja 2012. godine državljanstva BiH odreklo se 53.459 lica, tako da se procjenjuje da bi sve skupa oko milion građana moglo doći u situaciju da se odrekne državljanstva BiH ako ovaj zakon ne bude donesen - precizirao je Bećirović.

I poslanik Stranke za BiH Beriz Belkić usprotivio se donošenju ovog zakona po hitnoj proceduri, kao i Mladen Ivanković-Lijanović iz Narodne stranke “Radom za boljitak”.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH, koji je Predstavnički dom usvojio danas po hitnom postupku, dobar je zakon za sve građane BiH, a posebno za one koji ne žive u BiH, a žele da vrate državljanstvo koje su izgubili prihvatanjem državljanstva druge države, rekla je poslanik SDP-a BiH Nermina Uzunović-Zimović, prenose agencije.

Ona je podsjetila da je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH utvrđen s ciljem primjene odluke Ustavnog suda BiH i u određenim slučajevima olakšavanja sticanja državljanstva BiH u skladu sa Evropskom konvencijom o državljanstvu.

Zaimovićeva je rekla novinarima u Sarajevu da državljani BiH više neće biti u situaciji da po automatizmu gube državljanstvo.

Ona je izrazila nadu da će set danas ponuđenih zakona, kao što su, osim zakona o državljanstvu i zakoni o izmjenama zakona o jedinstvenom matičnom broju, boravištu, prebivalištu i dokumentima, dobiti podršku Predstavničkog doma.

U kraćoj raspravi o suštini zakona poslanici iz reda pozicije isticali su značaj donošenja ovog zakona za brži evropski put BiH i očuvanje bezviznog režima.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH utvrđen je s ciljem primjene odluke Ustavnog suda BiH i u određenim slučajevima olakšavanja sticanja državljanstva BiH u skladu sa Evropskom konvencijom o državljanstvu.

Dopunama zakona precizirano je da dijete koje je rođeno u inostranstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH u trenutku njegovog rođenja, stiče državljanstvo BiH porijeklom, pod uslovom da do navršene 23 godine podnese prijavu nadležnom tijelu BiH.

Prema izmjenama zakona, boravak u BiH kao uslov za sticanje državljanstva BiH naturalizacijom sa dosadašnjih 13 godina smanjuje se na osam godina.

Osobama kojima je državljanstvo BiH prestalo odricanjem, otpustom ili po sili zakona omogućava se dobijanje državljanstva BiH ako imaju odobreni privremeni boravak na teritoriju BiH najmanje posljednju godinu prije podnošenja zahtjeva ili stalni boravak.

Ova izmjena važna je posebno zbog činjenice da BiH, zbog odbijanja drugih država, nikada nije zaključila ugovore o dvojnom državljanstvu sa mnogim državama u kojima živi veliki broj građana BiH.

Brisan je član 18 osnovnog zakona o gubitku državljanstva po sili zakona sticanjem državljanstva druge države, kako bi se otklonila opasnost za državljane BiH koji su stekli ili stiču državljanstvo druge države.

Kako bi se onemogućilo da državljanstvo BiH dobiju kriminalci, ratni zločinci ili teroristi, dopunama Zakona propisano je da stranac za dobijanje državljanstva mora predočiti dokaze da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim u slučajevima kada se taj dokaz ne može razumno zahtijevati /na primjer apatridi/, da ne predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH, da ima obezbijeđen izvor prihoda za vlastito izdržavanje, da je izmirio sve poreske, odnosno finansijske obaveze, da mora potpisati izjavu da prihvata ustavni poredak BiH, te da ima važeću garanciju o sticanju državljanstva.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas bez rasprave Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o putnim ispravama, po hitnom postupku.

Danijela Martinović iz SDP-a BiH tokom rasprave o proceduri donošenja izmjene Zakona o putnim ispravama po hitnom postupku rekla je da je ovaj zakon, između ostalog, veoma važan zbog zaštite ličnih podataka i očuvanja bezviznog režima.

Izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama precizira se novi rok važenja pasoša od deset godina, te uvodi mogućnost podnošenja zahtjeva za izdavanje putne isprave putem mobilne stanice licu kojem je zbog starosti ili bolesti ograničeno kretanje.

Novim zakonskim rješenjem unapređuje se zaštita ličnih podataka i definiše izgled pasoša za izbjeglice i apatride, te omogućava izdavanje putne isprave raseljenim licima po mjestu boravka.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputio Savjet ministara, usvojen je danas po hitnom postupku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Izričito protiv usvajanja ovog zakona bili su poslanici SDA, koji smatraju da je riječ o zakonu koji “podebljava” međuentitetsku, međukantonalne i sve druge linije razdvajanja u BiH.

Govoreći u ime poslanika SDA, Šefik Džaferović ponovio je tvrdnje da su to rješenja kojima se ograničava ustavom proklamovana sloboda kretanja u BiH.

- Unutrašnja struktura, međuentitetska, međukantonalna i međuopštinska ne može biti prepreka ovim slobodama - rekao je Džaferović, ocjenjujući da je BiH do sada imala potpuno liberalan režim prijave prebivališta i boravišta građana BiH.

Aleksandra Pandurević iz SDS-a rekla je da u rješenjima koja je predložio Savjet ministara nema ništa sporno i da ona važe u Hrvatskoj, odnedavno članici EU, Srbiji, ali i svuda u svijetu.

- Ako hoćemo da nam svako mešetari zemljom, da nam zemlja bude baza “Al-Kaide”, onda u redu - istakla je Pandurevićeva i podsjetila da su na adresama navodnih humanitarnih organizacija, za koje se naknadno ispostavilo da su povezane sa Al Kaidom, u BiH bili prijavljeni teroristi.

Lazar Prodanović iz SNSD-a zapitao je da li je sloboda ako se u BiH 30 njenih državljana prijavi na adresi Predsjedništva BiH, Brčko distrikta ili opštinskih sjedišta.

On je čestitao Savjetu ministara što je u parlamentarnu proceduru uputio set zakona kojima se otklanja dio opasnosti za ukidanje liberalizacije viznog režima za građane BiH.

- Ne radi se ovo iz hira, nego zbog usklađivanja sa ključnim bezbjednosnim zahtjevima EU - istakao je Prodanović, tražeći od SDA da kaže da li je za nastavak puta ka EU ili za BiH kao izlovano ostrvo.

I zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Milorad Živković rekao je da se ovim, odnosno cijelim setom zakona koje je za današnju sjednicu parlamentu dostavio Savjet ministara, na razumnu mjeru smanjuje mogućnost ponovnog uvođenja viznog režima BiH.

Živković je ukazao i na to da se ovim zakonima onemogućava manipulacije brojkama koje neki svakodnevno upotrebljavaju u političke svrhe.

U poslaničkoj raspravi istaknut je i problem prijavljivanja građana u Srebrenici pred posljednje lokalne izbore.

Poslanici SDP-a podržali su usvajanje ovog zakona, pri čemu je šef njihovog poslaničkog kluba Saša Magazinović naveo da je svojevremeno tadašnji ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović, kadar SDA, podržao neuporedivo lošiji zakon.

- Dobro je što je taj zakon propao, ali se ne mogu saglasiti sa danas iznesenim stavom SDA - rekao je Magazinović.

Izmjenama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH u praktičnu primjenu uvode se propisi u vezi sa elektronskim potpisom, te preciziraju uslovi za prijavu i odjavu prebivališta radi unapređenja bezbjednosti ličnih dokumenata.

Prema izmjenama ovog zakona, državljani BiH mogu prijaviti, odnosno odjaviti prebivalište ili boravište i adresu stanovanja elektronskim putem kod nadležnih tijela i to bezbjednim elektronskim potpisom ovjerenim kvalifikovanom potvrdom.

Nema hitnog rješavanja nepokretne vojne imovine

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH odbacio je zahtjev klubova poslanika SDP-a i Saveza za bolju budućnost BiH za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom zbog nedostatka glasova poslanika iz Republike Srpske, te predloženi zakon uputio u redovnu proceduru.

U raspravi o zahtjevu za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom poslanici SNSD-a istakli su da se ne protive donošenju zakona kojim bi bilo riješeno ovo pitanje, ali da su iznenađeni što se traži hitan postupak.

Izrazivši razumijevanje za želju predlagača da se pitanje raspolaganja nepokretnom vojnom imovinom riješi, Dušanka Majkić iz SNSD-a rekla je da pitanje sve imovine treba riješiti tako da se precizno zna na šta se odnosi, kako kasnije ne bi bilo problema.

Prema riječima Milice Marković iz SNSD-a, svima bi trebalo da bude jasno da u ovom trenutku najviše izgleda za usvajanje po hitnom postupku imaju zakonski prijedlozi koje parlamentu predloži Savjet ministara BiH na osnovu postignutog konsenzusa.

Šef Kluba poslanika SNSD-a Drago Kalabić istakao je da se poslanici ove stranke ne protive stavljanju zakona u proceduru, ali da se protive hitnoj proceduri.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Božo Ljubić ocijenio je da suština predloženog zakona, uglavnom, odgovara potpisanom dokumentu lidera šest stranaka, osim u dijelu da će se odluka realizovati na osnovu dogovora Savjeta ministara i entitetskih vlada, te podsjetio da komisija Savjeta ministara paralelno treba da riješi pitanje i vojne i državne imovine.

Klub poslanika SDA podržao je zahtjev za usvajanje ovog zakonskog prijedloga po hitnoj proceduri.

Prijedlog zakona o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom u parlamentarnu proceduru su 23. maja dostavili predsjedavajući klubova SDP-a Saša Magazinović i SBB-a Mirsad Đugum.

On propisuje da će za perspektivnu nepokretnu vojnu imovinu, koja je obuhvaćena odlukom Predsjedništva BiH o veličini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga BiH, Pravobranilaštvo BiH u roku od 30 dana podnijeti zahtjeve za upis prava vlasništva u zemljišne, katastarske i druge javne knjige.

Odluka se odnosi na ukupno 63 objekta, i to 39 u Federaciji BiH i 23 u Republici Srpskoj, koje koriste Oružane snage BiH, te jedan koji koristi Ministarstvo odbrane BiH.

Ministarstvo odbrane BiH trebalo bi u roku od 21 dan da dostavi dokumentaciju o nepokretnoj vojnoj imovini, koja je neophodna radi upisa.

Za imovinu koja nije obuhvaćena odlukom Predsjedništva BiH, a koja se vodi kao neperspektivna nepokretna vojna imovina za potrebe institucija BiH, u kojoj su smještene ili će biti smještene institucije na osnovu odluke Savjeta ministara BiH, predviđeno je da ih Pravobranilaštvo BiH u roku od 30 dana upiše u zemljišne, katastarske i druge javne knjige kao vlasništvo BiH.

Savjet ministara BiH u roku od sedam dana trebalo bi da dostavi potrebnu dokumentaciju o nepokretnoj vojnoj imovini koja je neophodna radi upisa prava.

Istovremeno se utvrđuje da se neperspektivna nepokretna vojna imovina na korištenju kod drugih subjekata ili koja se još nalazi u posjedu Ministarstva odbrane BiH knjiži u vlasništvo bez naknade drugim nivoima vlasti: opštinama, gradovima, kantonima, entitetima i drugim pravnim subjektima, gdje se ta imovina nalazi - to sve imajući u vidu funkcionalnu vezu korisnika i odgovarajućeg nivoa vlasti, u skladu sa odgovarajućim odlukama Ustavnog suda BiH i prijedlogom ove odluke.

Predstavnici Republike Srpske ranije su bili protiv usvajanja ovog zakona, zalažući se da u paketu budu riješena pitanja vojne i državne imovine.

Prošireni kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH postigao je juče dogovor da se na današnjoj sjednici Predstavničkog doma o prijedlozima zakona za koji je zatražena hitna procedura glasa odmah nakon rasprave o toj tački dnevnog reda, iako je praksa da se poslanici izjašnjavaju na kraju sjednice, nakon što budu razmotrene sve tačke dnevnog reda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.