Ustavni sud BiH deložira Šarovića i Osmanovića

Sarajevo - Ustavni sud BiH zatražio je da službenici Ministarstava spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstva civilnih poslova BiH što prije spakuju stvari i isele se iz kancelarija na trećem spratu zgrade Predsjedništva BiH, za koje tvrde da pripadaju njima i da su im potrebne za rad.

U Ustavnom sudu tvrde da još nije u potpunosti sproveden zaključak Predsjedništva BiH iz 2004. godine kojim je definisano da će Ustavni sud nastaviti da koristi prostor na trećem spratu zgrade Predsjedništva. Sve prostorije na tom spratu je do 6. aprila 1992. godine koristio Ustavni sud tadašnje SR BiH.

Čelnici Ustavnog suda su se u planu rada od 2017. do 2019. godine ponovo požalili na sporost u obezbjeđivanju adekvatnih uslova za rad te institucije. Upozoreno je da, iako je prošlo 12 godina, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kojim trenutno rukovodi Mirko Šarović, još koristi deset prostorija, dok je Ministarstvo civilnih poslova BiH, na čijem je čelu Adil Osmanović , zaposjelo jednu prostoriju.

- Vraćanjem kancelarija bi, osim boljih uslova za rad, bili stvoreni i uslovi za uspostavljanje sudske pisarnice koja će konačno moći da odgovori stvarnim potrebama posla i sudskoj organizaciji. Rješavanje ovog pitanja je važno za obezbjeđivanje potrebnih kapaciteta za potrebe Ustavnog suda, a posebno radi planiranog uspostavljanja i sprovođenja zaokruženog sistema odgovarajućih bezbjednosnih mjera. Te mjere u ovom momentu nije moguće sprovesti, s obzirom na to da Ustavni sud još nije jedini i isključivi korisnik svog prostora na trećem spratu zgrade Predsjedništva BiH - naveli su u Ustavnom sudu BiH.

Iako je u toku renoviranje prostorija u prizemlju zgrade Predsjedništva, u Ustavnom sudu ističu da je to nedovoljno da bi se Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa iselilo iz svih njihovih kancelarija.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i Službe za zajedničke poslove institucija BiH nismo dobili odgovore na pitanja da li će se i kada službenici iseliti iz prostorija koje traži Ustavni sud BiH. U Ministarstvu civilnih poslova BiH su istakli da je u jednoj spornoj prostoriji smještena Državna komisija za granicu.

- Komisija je tijelo Savjeta ministara, a ne Ministarstva civilnih poslova. Ministarstvo pruža samo tehničku podršku radu Državne komisije za granicu - kazali su u Ministarstvu civilnih poslova.

Prema njihovim informacijama, na sjednicama pomenute komisije nije razmatrano izmještanje dokumentacije i opreme iz sporne kancelarije, niti je Savjet ministara BiH ponudio alternativna rješenja.

- Državnoj komisiji za granice je ta kancelarija neophodna za rad i u njoj se nalaze stručna i tehnička dokumentacija i mape koje nisu arhivska građa, a od neprocjenjivog su značaja za rad komisije. Savjet ministara, koji je formirao komisiju i kome ona odgovara za svoj rad, nije dao nikakav nalog u pogledu ispražnjenja kancelarije, niti je to tražilo Predsjedništvo BiH posebnim aktom u sadašnjem sastavu - kazali su u Ministarstvu civilnih poslova.

Za smještaj i zakup prostorija koje koriste institucije BiH godišnje odlazi desetine miliona maraka.

Zaposleni

U Ustavnom sudu BiH, osim prostorija, imaju i druge zahtjeve i planove za ovu godinu. Njihova računica pokazuje da im, da bi udovoljili potrebama i predmetima koji im pristižu, treba još izvršilaca, a posebno stručnog osoblja.

- Planom za ovu godinu predvidjeli smo zapošljavanje još 16 izvršilaca u skladu sa obimom posla - kazali su u Ustavnom sudu BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.