Uništavanje bombi opasno po zdravlje

SARAJEVO - Uništavanje avio-bombi, koje je prošle sedmice počelo kod Glamoča, moglo bi da izazove katastrofalne posljedice po to područje, Republiku Srpsku i BiH, ali i kompletnu regiju, rekao je "Glasu Srpske" dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci Rajko Gnjato.

Kazao je da to apsolutno ugrožava životnu sredinu i da je život na tom prostoru i okolini, poslije uništavanja bombi, pod velikim znakom pitanja.

Misija Ujedinjenih nacija za razvoj BiH (UNDP) počela je prije sedam dana drugu fazu uništavanja avio-bombi na području bivšeg vojnog poligona "Odlučna Barbara" kod Glamoča.

A kako su ranije najavili, bombe će biti uništavane uz primjenu najstrožih propisa, da bi se zaštitili mještani i životna sredina.

Međutim Gnjato ističe da velike detonacije, razni eksplozivi i njihov hemijski sastav imaju višestruko dejstvo, koje se kreće od poremećaja strukture reljefa, podzemnih i nadzemnih voda, do fatalnih posljedica po biljni i životinjski svijet.

- Ekološki pokrivač je ugrožen, a o proizvodnji zdrave hrane se ne može ni govoriti. Klasični eksplozivi ostavljaju trag i posljedice na zdravlje ljudi i mogu se očekivati oboljenja respiratornih organa, a i neka daleko teža - kazao je Gnjato i istakao da ako se na Glamočkom polju nastavi uništavanje viška naoružanja i avio-bombi, o povratku i životu na tim prostorima ne smije se ni razmišljati.

- Gdje će se to uništavati stvar je politike. Glamočko polje i neki slični prostori dodatno su ugroženi, zbog strukture i osjetljivosti hidrosistema. To sprečava svaku mogućnost povratka ili bilo kakvih planova u tom smislu. To je i politički neprihvatljivo, jer se time svaka mogućnost povratka stanovništva odgađa za ko zna koji period ili bolje rečeno nikad - kazao je Gnjato i istakao da se višak naoružanja treba uništavati na već postojećim predviđenim lokacijama.

- Već postoje područja i prostori u Makedoniji ili u nekim drugim zemljama, gdje su oni koji nadgledaju proces uništavanja oružja u BiH instalisali svoje baze. To uništavanje na prostoru Glamoča ni na koji način, ni struka ni nauka, a ni običan narod, ne može da podrži - rekao je Gnjato.

U Ministarstvu odbrane BiH kažu da se uništavanje municije na poligonu Glamoč obavlja poslije izvršenog kontrolno-tehničkog pregleda od stručnih timova.

- Municija koja je identifikovana kao neispravna upućuje se u proceduru za uništavanje i ona se uništava prema odluci Predsjedništva BiH - rekli su u Ministarstvu i dodali da se municija i minsko-eksplozivna sredstva na ovom poligonu uništavaju metodom otvorene detonacije.

- Nije utvrđena štetnost po zdravlje mještana opštine Glamoč - naveli su.

Predstavnici mještana ističu da za sada neće reagovati.

Predsjednik Zavičajnog udruženja "Glamoč" Banjaluka Radovan Grajić kazao je "Glasu Srpske" da se strogo kontroliše rad predstavnika UNDP-a i vrši pojačani nadzor, da se ne bi zloupotrijebile norme i ovlašćenja prilikom uništavanja.

- U slučaju da dođe do odstupanja ili kršenja dogovora i normi, povući ćemo drastičnije mjere kako smo ranije i najavili, a jedna od njih je blokada puteva - rekao je Grajić.

"Gori" crvena lampica!

Na pojedinim avio-bombama gori "crvena lampica", umjesto zelene.

- Avio-bombe FAB-275 stokirane su naopako sa zahtjevnim čepom okrenutim na dolje. Stručnom analizom ekspertskog tima utvrđeno je da su avio-bombe uskladištene već 16 godina. Riječ je o potpuno opremljenim bombama za koje je dozvoljen samo privremeni smještaj i čuvanje do šest mjeseci. Utvrđeno je i da se avio-bombe nalaze u skladištu pod nastrešnicom, umjesto na otvorenom prostoru - kaže naš izvor.

Ističe da je rok važenja tečnog eksploziva šest mjeseci, kao i da tačku ključanja dostiže na 24 stepena Celzijusa, a tačku isparenja na 38 stepeni. Stručnom analizom utvrđeno je i da su moguća isparenja tečnog eksploziva.

Izvor "Glasa Srpske" navodi da nad avio-bombama nikada nije izvršena vojna već samo tehnička kontrola.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.