Umor, stres i loša obuka izgovori biračkih odbora

Banjaluka - Birački odbori u BiH godinama nose epitet najslabije karike u izbornom procesu, a najčešći izgovori njihovih članova za greške na biralištima na dan izbora su umor, stres, loša obuka i rad do kasno u noć.

Zapažanja Centralne izborne komisije (CIK) BiH u vezi sa nepravilnostima u radu biračkih odbora pobrojana su u izvještaju o sprovođenju zakona iz njene nadležnosti za 2017. godinu.

Broj biračkih odbora u BiH na svakim izborima premašuje 5.000, a njihovi članovi su, kažu u CIK-u, mahom osobe bez posla, penzioneri sa veoma niskim penzijama i studenti koji su u tome vidjeli šansu za dodatnu zaradu i taj posao rado prihvatili. To je pojedince na kraju koštalo jer se nisu držali zakona i akata koji regulišu izbore, a za te greške imali su brojne izgovore.

Predsjednici, njihovi zamjenici i članovi biračkih odbora dokazane greške su pravdali u velikom broju slučajeva riječima da su rezultat fizičkog umora, pada koncentracije, loših uslova rada, prisutnosti velikog broja posmatrača, neprekidnog rada od 24 časa i rada do kasno u noć, ali i da obuka koju su prošli nije bila dobra.

Nadležne institucije su, nakon utvrđivanja nepravilnosti i odgovornosti članova biračkih odbora, izricale kazne od 300 do 500 maraka ili zabranjivale rad u izbornom procesu na četiri godine.

- Članovi ove izborne administracije su u žalbama isticali činjenicu da 300 KM smatraju previsokom kaznom i da ni na koji način ne mogu to platiti. Niko od njih se nije žalio na zabranu angažovanja za rad na biračkom mjestu, odnosno u organima za sprovođenje izbora tokom četiri godine od dana pravosnažnosti odluke - kazali su u CIK-u.

Predsjednik Strateškog odbora koalicije “Pod lupom” i bivši član CIK-a Vehid Šehić smatra da obuka za rad u odborima mora biti mnogo ozbiljnija i sažetija, ali i rigoroznije kazne za one koji se ponašaju mimo izbornih pravila.

- Svjedoci smo da na svakim izborima najviše primjedbi ide na račun biračkih odbora i da je to najslabiji dio izborne administracije. Treba da bude promijenjen način obuke članova i to je obaveza ne samo CIK-a, već i lokalnih komisija. Svako treba da snosi svoj dio odgovornosti, ali i da se poštuje ono što piše u izbornim propisima. U suprotnom, treba da bude kažnjen za prekrajanje volje birača - kaže Šehić.

Analizom posljednjih izbora iz oktobra 2016. godine utvrđene su nepravilnosti u radu biračkog odbora na 21 biračkom mjestu. U 2017. godini je doneseno 99 odluka u kojima je članu odbora izrečena novčana kazna ili zabrana angažovanja za rad u naredne četiri godine. Na prvostepene odluke CIK-a uložena je 71 žalba Sudu BiH. Odlučujući o njima sudije su odbile 57 žalbi, a dio ih je djelimično uvažen tako što je kazna smanjena sa 500 na 300 maraka imajući u vidu težinu prekršaja i imovinsko stanje podnosioca žalbe.

Slična situacija je, prema izvještajima o sprovođenju zakona iz nadležnosti CIK-a BiH, zabilježena i ranijih godina kada su se pojedini članovi odbora žalili na kazne od 200 KM i tražili da im greške budu oproštene.

Analiza

Koalicija “Pod lupom”, koja godinama prati izbore u BiH, predstavila je nedavno analizu izbornih nepravilnosti evidentiranih od 2006. do 2016. godine koja sadrži podatke o primjedbama, prigovorima i žalbama na izborni proces te istragama i sankcijama zbog nepravilnosti i krivičnih djela. Posebno su ukazali na činjenicu da od 143 lokalne izborne komisije čak njih 90 nije dostavilo ili nije imalo tražene podatke. Iz dostavljenih odgovora vidi se da se više od 1.000 prigovora odnosilo na propuste uočene na izborni dan i imenovanje članova biračkih odbora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.