Umjesto Ustava čuvaju strance

BANjALUKA, SARAJEVO - Najnoviji planovi rukovodstva Ustavnog suda BiH pokazuju da su na toj adresi istrajni u namjeri da funkcioniše na bazi sopstvenih pravila, a ne zakona na čemu insistira politički vrh Republike Srpske, odakle je poslata nova poruka da strane sudije više nemaju šta da traže u toj pravosudnoj instituciji.

Insistiranje na pravilima umjesto zakona

Srpski predstavnici su tokom proteklih desetak godina pokušavali da u parlamentarnoj proceduri na nivou BiH bude usvojen zakon na osnovu kojeg bi na mjesta stranih sudija došli domaći stručnjaci, upozoravajući da sud ne radi svoj suštinski posao i što piše u Ustavu, a to je da štiti Ustav.

Iako su iza nekih prijedloga zakona o Ustavnom sudu svojevremeno stali i hrvatski predstavnici, političari iz reda bošnjačkog naroda „rušili“ su svaki prijedlog koji je upućivan u proceduru.

Sud funkcioniše u krnjem sastavu

Institucija Ustavnog suda BiH je utemeljena Ustavom BiH, kojim se, osim nadležnosti, uređuju i organizaciono ustrojstvo i procedure te konačnost i obaveznost njegovih odluka. Međutim, trenutna slika je daleko od toga jer duže vrijeme funkcioniše u krnjem sastavu.

U sudu trenutno, od devet sudija, kako je precizirao Ustav, ima njih sedam - četvoro je imenovano u Predstavničkom domu FBiH i radi se o Bošnjacima i Hrvatima, a preostali su strane sudije koji dolaze iz Njemačke, Albanije i Švajcarske po izboru Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Bez sudija iz Republike Srpske

S druge strane, nema nijednog od dvoje sudija iz Republike Srpske, koliko propisuje Ustav, zbog penzionisanja kadrova i ultimatuma iz Srpske da se prvo sud uvede u okvire zakona, pozdravi sa troje stranih sudija pa tek onda da imenuje svoje predstavnike.

Međutim, dostupni planski dokumenti pokazuju da na toj adresi još volje da se zakonom mijenja njihov sastav.

Srednjoročni plan otkrio stav rukovodstva

Svoje planove, vizije i probleme nadležni su pobrojali u Srednjoročnom planu rada Ustavnog suda BiH od 2026. do 2028. godine. Ukazujući na to da su uspostavljeni Ustavom, podvukli su i da imaju poseban položaj u strukturi vlasti kao nezavisni organ visokog autoriteta.

Ustav su, kako navode, uređena pitanja nadležnosti, sastava, procedura, te konačnost i obaveznost odluka Ustavnog suda BiH.

- Imajući u vidu da Ustavom nije predviđeno donošenje ustavnog zakona, odnosno posebnog zakona o Ustavnom sudu, operacionalizacija ustavnih odredaba i bliže uređenje organizacije, nadležnosti i postupka pred Ustavnim sudom vrše se na osnovu Pravila koja, prema članu Ustava, donosi sam Ustavni sud većinom glasova sudija. Time je iskazana volja ustavotvorca da na taj način osigura nezavisnost Ustavnog suda i njegov poseban položaj u sistemu vlasti tako da Pravila imaju ustavnu vrijednost. Samo Ustavni sud može donositi propise i opšte akte koji se tiču njegovog rada i njegove uloge utvrđene Ustavom BiH – navedeno je to u planu rada do 2028. godine.

Oštre reakcije iz Srpske

Pozivajući se na ta pravila, sudije su, a što je naišlo na oštre reakcije iz Srpske, prije godine odlukom dopunile Pravila omogućujući tako da sudije ostanu na poziciji i nakon navršenih 70 godina života u slučaju da dotad ne bude izabrana njegova zamjena.

Ipak, do kadrovskih promjena bi uskoro moglo doći. Nadležni u Federaciji su objedanili da pokreću postupak izbora dvoje sudija koji bi trebalo da u Ustavnom sudu BiH zamijene Valeriju Galić i Mirsada Ćemana zbog odlaska u penziju.

Ćeman je 1. decembra prošle godine napunio 70 godina. Iz Srpske je, s druge strane, poručeno da će Narodna skupština procijeniti kada će imenovati srpske sudije te da li će do toga doći.

Neozbiljno da sud radi po internim pravilima

- Navode da treba da rade na osnovu pravila, ali ne i ono što je definisano i samim Ustavom, a to je da mandat stranih sudija i njihova zamjena domaćim. Očigledno je da im to ne odgovara, ali odgovara da strane sudije zajedno sa onima iz reda Bošnjaka mogu donositi odluke usmjerene isključivo na štetu Srpske - rekao je za „Glas Srpske“ poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić.

Milorad Kojić

Kojić smatra da je donošenje zakona neophodno jer je neozbiljno da jedan sud, kakav je ustavni, radi po internim pravilima koja dopunjavaju po željama.

- Ustavni sud BiH radi na neustavan način. Republika Srpska će kada se, kao što je i rečeno, odlučiti da li će imenovati sudije iz reda srpskog naroda – izjavio je Kojić.

Opcija

Mogućnost da strane sudije budu zamijenjene domaćim stručnjacima daje i sam Ustav BiH. Tim aktom je precizirano da će mandat sudija imenovanih u prvom sazivu biti pet godina, osim ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.

- Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava – piše u Ustavu BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.