U Posavskom kantonu ćirilicu brišu i vlast i biologija

Malobrojni srpski narod na teritoriji današnje FBiH koji je odlučio da ostane ili da se vrati na ognjište nakon godina pod tuđim krovom iz dana u dan more razne brige, a jedna je da li će im potomci znati da ime i prezime napišu na maternjem jeziku. Broj Srba u FBiH je, prema evidencijama zvaničnih institucija, a posebno prema onima koje vode udruženja i organizacije koje su se zavjetovale da će štititi njihova prava, iz godine u godinu sve manji.

Veliki broj onih koji su tokom ratnog vihora pobjegli da spase život, danas sa potomcima žive na raznim meridijanima. Tek mali dio njih se vratio, a još manji osnovao porodicu na očevini i djedovini.

Izvan opština sa srpskom većinom, često se upozorava na diskriminaciju, a situacija se razlikuje od kantona do kantona. Zajedničko za sve njih je, ako se podvuče crta, to da, čak i tamo gdje je Srbima priznata konstitutivnost, ona nije otišla dalje od papira.

To se dalje preslikava i na sliku obrazovanja na kojoj su srpski jezik i pismo izblijedjeli gotovo do neprepoznatljivosti.

U pojedinima resorna, na primjer, traže određeni broj učenika po razredu ili školi da bi se formiralo odjeljenje ili angažovao profesor srpskog jezika, a tamo gdje ima učenika, nedostaje udžbenika i kadra koji bi predavao srpski jezik i slično.

Zbog toga najveći broj djece srpske nacionalnosti u FBiH, posebno izvan Kantona deset, pohađa nastavu na "bosanskom" ili hrvatskom jeziku. Jedna od tih adresa je i Posavski kanton.

Pet godina kasnije

Srpski narod u Posavskom kantonu, svojevrsnom džepu izdvojenom od ostatka Federacije, je tek prije pet godina priznat kao konstitutivni. Međutim, i danas je to, prema riječima onih koji tamo žive, samo deklarativno.

- Sve to lijepo piše na papiru, ali na terenu se ništa ne sprovodi. Priča se o tome da nijedan nastavnik ni profesor srpskog jezika ne postoji ni u ovdašnjim osnovnim ni srednjim školama. Naša djeca nemaju mogućnost izučavanja srpskog jezika ili nacionalne grupe predmeta - poručio je to za "Glas" predsjednik Srpskog građanskog udruženja "Posavina" Damir Ivetić.

Kantonalna vlast je, naime, polovinom 2021. sprovela odluku Ustavnog suda FBiH kojom je naložena izmjena Ustava u tom dijelu Federacije.

Među 21 usvojenim amandmanom našao se i onaj koji garantuje srpskoj djeci pohađanje i izučavanje maternjeg jezika i ćiriličkog pisma te amandmani u vezi sa brojem zaposlenih Srba u institucijama kojima je osnivač Vlada u Posavskom kantonu.

Te izmjene Ustava su tada ocijene kao garant opstanka Srba na tom području.

- U Odžaku konkretno ima oko 40 djece srpske nacionalnosti u osnovnim i srednjim školama koji nemaju mogućnost da izučavaju svoj maternji jezik. Samo u udžbeniku u drugom ili trećem jeziku se pominje srpski jezik i to u periodu dok se uči azbuka, a nakon toga nestaje. Istina je da se djeca upoznaju tako sa srpskim pismom, ali je zakonska obaveza da, ona koja se opredijele, treba da imaju mogućnost da dalje izučavaju srpski jezik i ćirilicu. Ovako ih kod nas ovdje samo na kraju školske godine pitaju koji jezik žele da im se upiše da su učili. Znam učenika kome je upisan srpski, a kada je otišao na studije u Banjaluku, nije znao ništa o ćiriličkom pismu - kaže Ivetić.

Srpski jezik i ćiriličko pismo su đacima u Posavskom kantonu, s druge strane, približavani putem vannastavnih aktivnosti, odnosno edukacija koje je finansirala Vlada Republike Srbije.

- Tada smo angažovali obrazovni kadar iz Republike Srpske, koji je mjesec dana dolazio u mjesnu zajednicu Novi Grad i učio djecu osnovama jezika i pisma. Nadam se da ćemo ponovo moći da to organizujemo - naveo je on i dodao da je veliki hendikep to što je i pet godina kasnije dosta manje Srba i na ovom području u FBiH.

- Biologija čini svoje, a povratak je prilično završena priča. Činjenica je da srpski narod polako nestaje. Svaka dalja prognoza je neizvjesna - poručio je na kraju Ivetić, koji stoji i iza projekta pod nazivom "Srpska kuća", u kojoj će srpski jezik i ćirilica imati svoje mjesto.

"Srpska kuća"

Svojevrsna "Srpska kuća", kao projekat iza kojeg su stale Srpska i Srbija, trebalo bi uskoro da bude otvorena u Posavskom kantonu s ciljem da postane trajna adresa na kojoj će biti čuvan identitet jednog naroda te prva pomoć u rješavanju problema i nedoumica povratnika.

Kancelarija "Srpske kuće" biće na teritoriji mjesne zajednice Novi Grad, na teritoriji opštine Odžak. Radi se o prostoru veličine oko 80 kvadrata, a plan je da, između ostalog, bude na usluzi svima da bi im pomogli da, na primjer, dođu do dijela dokumenata, državljanstava, stipendija, besplatnog studiranja i čitavog niza drugih programa koje sprovodi Vlada Srbije, koji se tiču Srba u regionu.

Damir Ivetić je jednom prilikom pojasnio da će dio objekta biti jedan vid arhiva, odnosno biblioteka, u kojem će se nalaziti građa važna za srpski narod. Druga prostorija će biti mjesto u kojem će povratnici moći dobiti odgovore na mnoga pitanja, ali i moći da u dogledno vrijeme obilježavaju važne istorijske datume za srpski narod.

Popis

Posljednji popis stanovništva u BiH, iz 2013. godine, pokazao je da u FBiH ima tek nešto više od 56.000 Srba, što je oko 2,55 odsto stanovništva tog entiteta. Dakle, čak i ispod, kako se kaže, statističke greške, a ako bi novi popis bio danas, prema upozorenjima iz organizacija koja se bave zaštitom prava Srba, potvrdile bi se spekulacije i procjene da ih je i manje od 40.000.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.