U čijoj će nadležnosti biti prihvatni migrantski centri u BiH

Vedrana Kulaga Simić
U čijoj će nadležnosti biti prihvatni migrantski centri u BiH

SARAJEVO - BiH, odnosno njene institucije trebalo bi da u ovoj godini preuzmu potpunu koordinaciju i upravljanje migrantskim tokovima na svojoj teritoriji, za šta postoji spremnost, ali nadležni upozoravaju da EU mora ostati uključena u cijelu priču, posebno kroz finansijsku podršku jer je riječ o poslovima za koje su potrebni milioni maraka na godišnjem nivou.

Kao i mnoge druge evropske zemlje, BiH se od kraja 2017. godine našla na ruti kretanja nezakonitih migranata, zbog čega su otvoreni privremeni prihvatni centri za njihov smještaj na više lokacija.

Privremenim prihvatnim centrima upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u saradnji sa Službom za poslove sa strancima BiH, a aktivnosti za osiguranje smještaja, ishrane, higijene i drugih potreba za migrante u BiH uglavnom se finansiraju sredstvima EU, odnosno putem IPA fondova. Domaće institucije su, naime, otvorile proces potpunog preuzimanje tih prihvatnih centara, na šta su se obavezali strateškim dokumentima. Tako je još lani u maju Savjet ministara BiH usvojio Informaciju Ministarstva bezbjednosti o izradi plana tranzicije u upravljanju migracijama, a odluka o imenovanju radne grupe za pripremu prijedloga plana tranzicije usvojena je polovinom decembra 2024.

Njihov zadatak je da prijedlog plana tranzicije te prijedlog potrebnih finansijskih sredstava za potrebe njegove realizacije dostave nadležnima u BiH do 1. aprila ove godine.

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa izjavio je za "Glas Srpske" da institucije u BiH uveliko upravljaju tim centrima, ali uglavnom putem Ministarstva bezbjednosti te dodao da će kroz ovu tranziciju zaduženja dobiti resori za ljudska prava i izbjeglice te civilnih poslova u okviru Savjeta ministara BiH iz svojih nadležnosti.

- U postojećim aktima je definisano da ove godine u potpunosti preuzmemo funkcionisanje tih centara i upravljanje migracijama. To je korektno, ali EU mora i u budućnosti da bude u procesu. Radno tijelo će sigurno završiti svoj posao - rekao je Laketa i dodao da je resorni ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić, sa saradnicima, mnogo toga već uradio o tom pitanju.

Migracije nisu, kaže, problem BiH nego i generalno EU i drugih.

- Očekivano je da migracije neće stati. EU godišnje, mislim, daje oko 30 miliona za privremene prihvatne centre. To je ozbiljan novac koji bi trebalo da obezbijedi EU, preuzeli mi upravljanje prihvatnim centrima ili ne. Nismo mi ti koji bi trebalo da sve finansiramo iz svog budžeta, to mora da ide iz evropskih fondova - rekao je Laketa i ponovio da migranti ne žele ostati u BiH, ali i da pojedine evropske zemlje mijenjaju politike, odnosno zaoštravaju mjere prema migrantima.

Savjet ministara je na posljednjoj sjednici krajem 2024. godine usvojio i Informaciju Ministarstva bezbjednosti o stanju u privremenim centrima te mogućnost angažovanja privatnih agencija za obezbjeđenje na osiguranju tih objekata. Na području Unsko-sanskog kantona trenutno su operativna dva privremena prihvatna centra - "Lipa" kapaciteta 1.539 i "Borići" kapaciteta 580 ležajeva. Kroz te centre u prvom polugodištu 2024. ukupno je prošlo 5.778 osoba.

Detencijski centar u Lipi

Otkako se prvi put pojavila informacija da će uz nekadašnji kamp "Lipa" biti izgrađen poseban dio, odnosno detencijski centar za migrante, to je kod, prije svih, građana Bihaća izazivalo zebnju i zbog same vrste objekta, ali i raznih nepoznanica koje prate te aktivnosti od početka. Detencijski centar nije ni otvoren, a Žarko Laketa ponavlja da nije riječ o zatvoru.

- I ovo pitanje biće riješeno u okviru plana tranzicije za upravljanje migracijama, a ja tu, i dalje, ne vidim ništa sporno. Sve ovo postoji i u EU. I oni imaju iste te objekte za zadržavanje i sve u skladu sa zakonom - tvrdi Laketa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana