U Brčkom održan regionalni sastanak o traženju nestali

Veliki broj lica, čija je sudbina još uvijek nepoznata, podrazumijeva da je veliki broj njihovih porodica uznemiren činjenicom da ne zna šta se sa njihovim najmilijima dogodilo, rekla Ketrin Bomberger... Kuće i objekti se izgrade, a nestale osobe dugotrajno prolaze kroz proces, koji duboko pogađa članove njihovih porodica, istakao Gvozden Gagić

BRČKO - U organizaciji Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i Međunarodne komisije za nestale u Brčkom je juče održan, četvrti po redu, regionalni sastanak predstavnika Republike Srbije, Hrvatske, Crne Gore i BiH, na kojem je razgovarano o postignutim rezultatima na polju traženja nestalih osoba, kao i o budućim aktivnostima, koje treba da doprinesu rješavanju sudbine nestalih. Prema podacima Međunarodne komisije za nestale, u oružanim sukobima tokom devedesetih godina prošlog vijeka, na prostoru bivše Jugoslavije nestalo je oko 40 hiljada lica. Porodice još uvijek tragaju za 17.500 nestalih. Najveći broj nestalih osoba je u BiH, gdje je još uvijek nepoznata sudbina oko 13.500 lica. Kao nestali u sukobima u Hrvatskoj vodi se 2.386 osoba, a na Kosmetu njih 2.047. Na konferenciji za novinare, održanoj poslije jučerašnjeg sastanka - koji je održan iza zatvorenih vrata - istaknuto je da je ovo bila prilika da se razmijene informacije o procesu traženja nestalih. Kako je rečeno, težište sastanka bilo je na ulozi i podršci predstavnika vlasti udruženjima i porodicama nestalih. Na sastanku je naglašen značaj uspostavljanja bolje koordinacije između vladinih predstavnika i udruženja porodica, preispitivanja odnosa između vlada, intenziviranje međusobnih komunikacija, transparentnosti i odgovornosti. Pored toga, razgovarano je i o bilateralnom sporazumu o saradnji na ekshumacijama između Hrvatske i BiH, koji je trenutno u fazi usaglašavanja. Generalni direktor Komisije za nestale osobe Ketrin Bomberger istakla je da je rješavanje problema nestalih ključno za ostvarivanje ljudskih prava u regionu, jer veliki broj lica, čija je sudbina još uvijek nepoznata, podrazumijeva da je veliki broj njihovih porodica uznemiren činjenicom da ne zna šta se sa njihovim najmilijima dogodilo. Po njenom mišljenju, ovo pitanje ima uticaja na kompletno društvo u svim državama, koje su bile pogođene ratnim konfliktom krajem prošlog vijeka. - To je jedan od razloga, koji može dovesti do nestabilnosti u ovom regionu i mi zajedničkim naporima pokušavamo doći do istine i pravde o onome šta se desilo nestalim licima. Takođe, želimo da pomognemo da članovi mnogih udruženja, koja su uključena u ovaj proces, saznaju o sudbini svojih nestalih i da se čuje i njihov glas - naglasila je Bombergerova. Šef regionalne kancelarije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta Anri Funrije istakao je da je jedna od tema razgovora na jučerašnjem sastanku bila potpisivanje bilateralnog sporazuma između BiH i Hrvatske o ekshumacijama, kao i dokle je stigao rad Instituta za nestale u BiH. Predstavnik Komisije za traženje nestalih lica Srbije Gvozden Gagić rekao je da je sastanak u Brčkom bio prilika da se još jednom sagledaju metode, mehanizmi i instrumenti za ubrzavanje rješavanja sudbine nestalih lica. - Nesumnjivo je da je ovo, poslije oružanih sukoba i konflikata, najteži problem. Kuće i objekti se izgrade, a nestala lica dugotrajno prolaze kroz proces koji duboko pogađa članove njihovih porodica - podvukao je Gagić. On je dodao da je osnovni cilj ovakvih sastanaka da se ujednačavanjem kriterijuma i metoda - iako su u pitanju potpuno različiti pravni principi, koji funkcionišu u okviru zakonodavstava određenih država - izvuče maksimum informacija o nestalima i da se, u isto vrijeme, maksimalno zaštite udruženja nestalih u socijalnom smislu, pa (ako je to potrebno) i od određenih političkih zloupotreba. Predstavnik vladine Komisije za traženje nestalih Hrvatske Ivan Grujić naglasio je da se na ovakvim sastancima dolazi do konkretnih rješenja, pa čak i sudbina pojedinih nestalih osoba. On je dodao da se problem nestalih osoba ne može riješiti samo kroz bilateralnu saradnju država, već da ona mora biti i šira, a upravo na regionalnim sastancima pruža se mogućnost da se dođe do određenih podataka o licima za kojima se traga. Predstavnik crnogorske komisije Željko Tomović podsjetio je na obavezu Crne Gore kao države da se angažuje na pitanju zaštite i poštovanja ljudskih prava, kao i na pitanju prava porodica nestalih. Predsjedavajući Kolegijuma Instituta za nestale osobe BiH Marko Jurišić pojasnio je učesnicima sastanka da je ova institucija uspostavljena na osnovu Zakona o nestalim osobama BiH, koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH krajem 2004. godine. Jurišić je istakao da su pripremljena sva potrebna pravna akta za rad Instituta, na koja saglasnost uskoro treba da da Savjet ministara BiH. M. ĐURĐEVIĆ INSTITUT Institut za nestale osobe BiH je nezavisno tijelo na nivou BiH, koje će se baviti traženjem nestalih osoba, bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost, istaknuto je na jučerašnjem sastanku. To uključuje sve aktivnosti oko ekshumacija, identifikacija, te saradnje sa drugim organizacijama i institucijama, koje se bave traženjem nestalih osoba - rekao je Marko Jurišić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.