TV programom u zapadnom dijelu Srpske dominiraju hrva

I dok građani Srpske čekaju na program RTS-a i drugih TV kuća iz Srbije, stručnjaci upozoravaju da je, zbog uticaja hrvatskih televizija, u govoru mladih, ali i starijih građani naše Republike, prisutno sve više kroatizama

ZA razliku od programa hrvatskih TV kuća, u Republici Srpskoj, a naročito u njenom zapadnom dijelu, evidentan je nedostatak redovnog programa televizija iz Srbije. Samim tim, upozoravaju stručnjaci, mnogo veći je i uticaj hrvatske kulture i jezika na stanovništvo ovog podneblja! Zašto su hrvatske televizije dominantnije na području Krajine od srpskih? Geografski položaj i blizina repetitora hrvatskih TV kuća, koje su - kako smo nezvanično saznali - pojačale signale u pograničnim dijelovima sa Srpskom i BiH, doveli su do situacije da građani u ovim dijelovima naše Republike mogu pratiti program Hrvatske-radio televizije, RTL-a ili Nove TV putem obične, takozvane "zemaljske" antene. S druge strane, stanovništvo banjolučke regije do sada je moglo, putem kablovskih operatera, da prati samo satelitski program Radio-televizije Srbije. Vlasnik i direktor preduzeća za izgradnju i održavanje kablovske televizije "Elta-kabel", Aco Kabanica, rekao je za naš list da ovaj kablovski operater nije mogao da emituje redovni program Radio-televizije Srbije, jer nije bio riješen problem autorskih prava. - Prema našim informacijama, pitanje je trenutka kada će ovaj posao biti završen. Čim bude potpisan ugovor o autorskim pravima između Asocijacije kablovskih operatera BiH i rukovodstva RTS-a, "Elta-kabel" će odmah početi da reemituje redovni program RTS 1 i RTS 2 - istakao je Kabanica. On je dodao da njegovo preduzeće, "za razliku od redovnog programa RTS-a, od 1997. godine reemituje redovni program HRT-a, jer su odavno riješena pitanja u vezi sa autorskim pravima". Pored ostalih kanala, putem ovog kablovskog operatera, građani Srpske su do sada mogli da prate satelitski program RTS-a, kao i programe srpskih televizija "SOS" i "Palma". Predsjednik Asocijacije kablovskih operatera BiH - AKOP - Dane Vujat, istakao je za "Glas Srpske" da bi ugovor o autorskim pravima između ove asocijacije i RTS-a mogao da bude potpisan krajem ove sedmice. - Poslije dvomjesečnih pregovora sa RTS-om ispunjeni su gotovo svi uslovi za potpisivanje ugovora. Od međunarodne agencije za autorska prava dobili smo saglasnost za reemitovanje programa ove medijske kuće. Sada samo treba da se sa rukovodstvom RTS-a dogovorimo oko otkupa programa iz njihove produkcije - objasnio je Vujat. U Službi za odnose sa javnošću RTS-a nisu mogli da nam potvrde kada bi mogao da bude potpisan pomenuti ugovor. I dok građani Srpske čekaju na program RTS-a i drugih TV kuća iz Srbije, stručnjaci upozoravaju da je - zbog uticaja hrvatskih televizija - u govoru mladih, ali i starijih građani naše Republike, prisutno sve više kroatizama. Banjolučki intelektualac, Predrag Gugo Lazarević, ocijenio je da "srpska politika, za razliku od hrvatske, nikada nije umjela da cijeni značaj jezika za očuvanje nacionalnog identiteta". Takođe, dodao je on, "srpski intelektualci su bili jezički otvoreni prema hrvatskim leksemima, pa danas veliki broj Srba govori dojam umjesto utisak". - Ista stvar je i sa medijima. Domaći političari, za razliku od hrvatskih, nisu se još pobrinuli da se gledaocima iz Srpske omogući da ravnomjerno gledaju program televizija iz Srbije - istakao je Lazarević. Pošto su, prema njegovim riječima, intenzivnije zaživjele specijalne i paralelne veze, jedan od prvih zadataka trebalo bi da bude stvaranje jedinstvenog TV prostora između Srbije i Srpske. - Mada, nažalost, ni to neće doprinijeti da se ćirilici vrati značaj, koji bi trebalo da ima, jer i u Beogradu dominira latinica ili, tačnije rečeno, "gajica", dok vukovske latinice gotovo i da nema - naveo je Predrag Lazarević. Banjolučki sociolog Ivan Šijaković konstatovao je da je, u slučaju nemogućnosti prijema signala srpskih TV stanica u zapadnom dijelu Srpske, "u pitanju nemaran odnos zvaničnika Srbije i Srpske prema poboljšanju prisutnosti televizija i TV programa iz Srbije i njihovog većeg uticaja na građane Srpske, a posebno na mlade". - To je dio kulture, a kultura se najlakše prenosi i prihvata putem medija. Dominacija hrvatskih medija je karakteristična za područje banjolučke regije. Već na području opštine Bijeljina nije takvo stanje, zbog blizine Srbiji - smatra Šijaković. Vlade Srbije i Srpske, zaključio je ovaj sociolog, morale bi da pokrenu inicijativu da program TV kuća iz Srbije bude dostupniji građanima Srpske, kako bi se širio duh pripadnosti istom narodu i istoj kulturi i sačuvao nacionalni identitet srpskog naroda. M. FILIPOVIĆ "ĆIRILICA" Na alarmantnu situaciju, kada je riječ o prisustvu hrvatskih izraza u srpskom jeziku, upozorava i sekretar Udruženja "Ćirilica", Rade Udovčić. - To je posljedica ogromnog uticaja hrvatskih televizija i hrvatskog jezika, ali i naših loših navika, nepoštovanja svoje kulture i pohotljivosti za tuđim kulturnim vrijednostima - smatra Udovčić. Sramota je, podvukao je on, da fakultetski obrazovani ljudi u govoru koriste hrvatske izraze. - Nadležne institucije u Republici Srpskoj morale bi aktivnije da se bore za očuvanje srpskog jezika i pisma - dodao je Rade Udovčić. NETCOM Kablovski operater Netcom već nekoliko dana reemituje redovni program RTS 1, potvrđeno nam je juče u ovom preduzeću. - Od 1. septembra ove godine počećemo i sa reemitovanjem redovnih programa RTS 2 i televizije "Avala" - istakli su u Netcom-u.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.