Tužilaštvo zatražilo veće kazne za ratovanje u Siriji

Sarajevo - Tužilaštvo BiH zatražilo je od Apelacionog vijeća Suda BiH da budu pooštrene kazne sedmorici osuđenih zbog ratovanja na području Sirije i nedozvoljenog držanja oružja ili eksplozivnih materija, kojima je ukupno izrečeno 12 godina i pet mjeseci zatvora.

Sa druge strane, odbrane smatraju da presude trebaju biti oslobađajuće ili da im budu izrečene blaže kazne, da se prvostepena odluka ukine i zakaže novo suđenje.

Tužilac Ćazim Hasanspahić je rekao da prvostepeno Vijeće nije pravilno odmjerilo kaznu, naglasivši da su, izuzev Mešiću, kazne izrečene ispod zakonskog minimuma od tri godine.

Hasanspahić je rekao da je kao jedinu otežavajuću okolnost Vijeće cijenilo stepen krivice i da je djelo počinjeno sa umišljajem.

"Navedene su brojne olakšavajuće okolnosti koje su smatrane naročitim, a Mešić, Mirza Kapić i Adem Karamuja nisu poštovali Sud, zbog čega su udaljavani sa ročišta. Prvostepeni Sud se nije bavio posljedicama krivično-pravnih radnji, i nije poslata jasna poruka ostalim potencijalnim počiniocima ovakvih djela", naglasio je tužilac.

On je zatražio veće kazne u zakonom propisanom rasponu, prenosi Birn.

Prvostepenom presudom Enes Mešić je zbog ratovanja u Siriji osuđen na tri godine zatvora, Karamuja na dvije, Jasmin Jašarević i Salko Imamović na po godinu i četiri mjeseca, a Samir Hadžalić na godinu.

Zbog ratovanja u Siriji i nedozvoljenog držanja oružja Ibro Delić je dobio jedinstvenu kaznu od godinu i 11 mjeseci, a Kapić zbog istih djela na godinu i 10 mjeseci.

Njih sedmorica su proglašeni krivim što su se tokom 2013. i 2014. godine priključili jedinicama koje su UN proglasile terorističkim.

Mešićev branilac Džema Hasanagić je istakla kako je u obrazloženju presude navedeno da je njen branjenik bio u Siriji i borio se na strani "Islamske države", a kao prilog tome je navedena njegova izjava policiji u kojoj je rekao da je bio u Turskoj.

Ona je navela je i da nema dokaza o boravku njenog branjenika u Siriji, kao i da se na pretpostavkama ne može zasnivati odluka, dok je za skajp komunikaciju istakla da se vještak nije mogao izjasniti da je Mešić jedan od aktera razgovora.

Senad Bilić koji brani Jašarevića, naveo je da je njegov branjenik bio u jedinici "Mudžahiri i Ensarije", a otišao je kući prije nego su podijeljeni na tri djela.

"Dva svjedoka Tužilaštva su potvrdila da je bio u Siriji, jedan od njih da je bio u jedinici Safeta Brkića, ali i da ta grupa nije imala veze sa žIslamskom državomž. Kada se grupa cijepa, dva dijela prelaze u ostale jedinice, treći ostaju kao teritorijalci", objasnio je Bilić.

Kapićev branilac Izet Baždarević je spomenuo da njegov branjenik nije bio pripadnik nijedne formacije, već stražar u školi, što je i priznao.

Branilac Senad Kreho rekao je da vještak nije mogao identifikovati njegovog branjenika Imamovića kao aktera skajp komunikacije koju Sud navodi u obrazloženju.

Branilac Bakir Ljubović je rekao da je Tužilaštvo moralo dokazati da je Karamuja bio pripadnik neke terorističke organizacije, ali to nije urađeno. Fadil Abaz je naglasio da je Delić naveo razloge iz kojih je otišao u Siriju.

"Nema dokaza da je uzeo oružje i učestvovao u bilo kakvoj frakciji, a ne žIslamskoj državiž. Radi se o 95 odstotnom invalidu koji se kreće uz pomoć štaka. Kada je vidio o kakvim se frakcijama tamo radi vratio se nazad. Jedini dokaz su njegovo priznanje i snimak hutbe u kojoj govori o svojim vjerskim uvjerenjima", naglasio je branilac Abaz.

I Tužilaštvo i odbrana su zatražili da se žalbe suprotnih strana odbiju kao neosnovane.

Apelaciono vijeće će odluku po žalbama donijeti naknadno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.