Tužilaštvo radi na “predmetu Dobrovoljačka”

BEOGRAD - “Predmet Dobrovoljačka” za Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je živ predmet bez obzira na to šta se događa sa postupkom pred Tužilaštvom i Sudom BiH, s obzirom na to da nije potpisan Sporazum o ustupanju dokaza.

Izjavio je to u petak “Glasu Srpske” zamjenik tužioca Tužilaštva za ratne zločine Srbije Bruno Vekarić.

- Da budem potpuno jasan, mi nastavljamo da radimo na tom predmetu - istakao je Vekarić.

Govoreći o istrazi u “predmetu Dvor na Uni” i ratnom zločinu počinjenom u tom gradu nad Srbima u avgustu 1995. godine u akciji hrvatske vojske “Oluja”, Vekarić je rekao da je u toku tužilačka istraga u okviru koje se analizira koje su formacije počinile težak zločin nad hendikepiranim, nemoćnim ljudima.

- Došli smo do kvalitetnih informacija, snimaka, izjava, obavljamo procesne radnje. Primetan je napredak u rasvetljavanju činjenica. Saslušani su svedoci koji su u Srbiji, a tek posle objavljivanja informacija u medijima o događaju u Dvoru na Uni, prikupljamo informacije koje su usmerene ka licima koja su učestvovala u zločinu i o načinu na koji su civili lišeni života - ističe Vekarić.

On dodaje da su u januaru ispitana četiri pripadnika Danskog bataljona koji imaju neposredna saznanja o tom događaju.

- Saradnja, koju Tužilaštvo za ratne zločine Srbije inače ima sa Kancelarijom Specijalnog tužioca za međunarodne zločine Danske i njenim šefom Brigitom Vestberg, intenzivirana je povodom istraživanja tog predmeta - rekao je Vukčević.

Podsjetio je da su ispitivanju pred danskim sudom u Kopenhagenu prisustvovali, pored tužioca za ratne zločine Republike Srbije Vladimira Vukčevića i njegovih zamjenika, i predstavnici Državnog tužilaštva Republike Hrvatske, s obzirom na to da oba tužilaštva istražuju navedena ubistva.

- “Slučaj Dvor na Uni” tipičan je predmet ratnih zločina i prvi u kom se u Srbiji sprovodi tužilačka istraga po novom Zakoniku o krivičnom postupku - naglasio je Vekarić.

Vekarić je rekao da još ne može da razumije zašto Sporazum sa Tužilaštvom BiH o razmjeni dokaza i gonjenju počinilaca ratnih zločina, koji se bazira na dobrovoljnosti i potpuno uvažava prava žrtava i njihovih udruženja, do danas nije potpisan.

- Na sporazum smo stavili svoj “blanko” potpis i o tome obavestili kolege u Sarajevu, ali i Savet Evrope, Tužilaštvo u Hagu i predstavnike Ambasade SAD. Najveći domet sporazuma je da se prekine sa praksom paralelnih istraga - kazao je Vekarić i dodao da u vezi sa tim sporazumom do njih stižu neki pozitivni signali iz Sarajeva.

Potpisivanje sporazuma, koji je bio usaglašen između tužilaštva dvije zemlje, krajem godine blokirao je hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić.

Komšić u februaru nije podržao ni dogovor predsjednika Srbije i Hrvatske Borisa Tadića i Ive Josipovića da se procesuiranje odgovornih za ratne zločine olakša međudržavnim sporazumima po kojima će se odgovorni za zločine procesuirati u zemlji u kojoj imaju prebivalište.

Josipović je rekao da bi taj sporazum o suđenju za ratne zločine prema mjestu prebivališta doprinio efikasnijem procesuiranju, a istovremeno bi onemogućio politizovanje slučajeva ratnih zločina.

- Smatram da je prirodno da se sudi po mjestu izvršenja zločina - kazao je Komšić i dodao da BiH sa tužilaštvima Srbije i Hrvatske nije potpisala ni sporazum o saradnji u predmetima ratnih zločina jer nisu bile “ispoštovane procedure”.

Pravni eksperti ocijenili su Komšićev potez kao apsurdan i vođen političkim razlozima, a ne pravilima struke i prava.

Jusuf Pušina

Jusuf Pušina, ratni ministar policije RBiH, imenovan je nedavno za ambasadora u Bugarskoj.

Pušina je bio jedan od osumnjičenih za ratni zločin u Dobrovoljačkoj, ali je Tužilaštvo BiH istragu protiv njega i još 13 bošnjačkih funkcionera obustavilo u januaru.

Pušina je u više navrata u posljednjoj godini davao izjave o ratnim zločinima u Tužilaštvu BiH, ali nije mogao “ničega da se sjeti”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.