Turska ulogu u NATO-u mora vezati za Balkan

Banjaluka - Važan aspekt za tursku politiku na Balkanu jeste uključivanje NATO-a u balkansku krizu, ali i da se uloga Turske u NATO-u veže za Balkan i istočnu Evropu više nego za Srednji istok.

Ovo je u svojoj knjizi “Strategijska dubina” napisao ministar inostranih poslova Turske Ahmet Davutoglu. Prema pisanju lista “Preporod”, zvaničnog glasila Islamske zajednice u BiH, knjiga je svojevrsni manifest turske spoljne politike. Mnogi od tih ciljeva već su realizovani ili su u fazi ostvarenja, jer je Turska posljednjih godina u velikoj mjeri pojačala svoj uticaj na Balkanu.

Turska i NATO

Davutoglu piše da je NATO sistematsko sredstvo turske politike na Balkanu i da je važno da Turska insistira da taj vojni savez bude uključen u balkansku krizu.

- Prebacivanje tog pitanja na forume Evropske unije i Ujedinjenih nacija umanjiće zonu turskog uticaja. Kao što smo često isticali, okretanje Turske u okviru NATO-a prema Srednjem istoku čini je pasivnom zemljom u opasnosti, dok je okretanje ka Balkanu i istočnoj Evropi čini uticajnijom i snažnijom prema EU koja je odbacuje. Ovako definisano stanje biće blisko i budućem američkom izboru razvijanja bliske politike prema Bošnjacima i Albancima u regiji, s obzirom na prisnost ovih naroda prema Turskoj - naveo je Davutoglu.

Šef turske diplomatije kao alternativu sistematskom planu ističe djelovanje Turske u okviru Organizacije islamske konferencije (OIC). Turska, prema njegovom mišljenju, treba da na efikasan način pitanje balkanske krize iznosi na forume OIC-a i da aktuelizuje očuvanje islamsko-omanskog identiteta na balkanskom području.

- To ne treba da čini na direktan način, već da to postavi kao pitanje koje se tiče neutralnog islamskog svijeta. U konjunkturi u kojoj papa potpuno direktno iznosi mišljenje i interveniše ne smije se umanjivati pokušaj rušenja očuvanja vjersko-kulturnog identiteta koji sjedinjuje Albance i Bošnjake sa Anadolijom. Bošnjaci i Albanci koji bi ostali bez zaštite zapašće u opasnost gubljenja kulturnog identiteta, što bi bila pobjeda projekta njihove purifikacije. Ne treba zaboraviti da je samo postojanje Kontakt grupe OIC-a u kojoj je bila i Turska, nakon što je izbačena iz Kontakt grupe Zapada, rezultovalo vrlo važnom misijom za vrijeme krize u BiH - napisao je Davutoglu.

Upozorava da se ne smiju zaboraviti ni posljedice koje je izazvalo oklijevanje u vezi sa dešavanjima u BiH.

- Zadržavanje OIC-a u stanju pripravnosti važno je s aspekta mogućnosti diplomatskog uticaja na vodeće sile. Dva su ključna razloga što BiH, i pored svega, danas postoji: međusobni sukobi vodećih sila, te psihološka i diplomatska podrška koja je obezbijeđena u islamskom svijetu. Ta dva faktora treba održati - piše Davutoglu u knjizi “Strategijska dubina”.

Kosovsko pitanje

Davutoglu sugeriše i da je kosovsko pitanje potrebno dvosmjerno aktuelizovati kao globalno pitanje i staviti ga na dnevni red NATO-a, UN i OIC-a. Lokalizacija kosovskog pitanja i njegov zaborav, smatra turski ministar, značili bi potpunu purifikaciju, Turskoj bliskog, albanskog elementa.

- Neophodno je da Turska svoju strategiju prema Balkanu, koji je ponovo na dnevnom redu usljed srpskog pokolja na Kosovu i NATO intervencije, ne vidi kao jedan spoljnopolitički problem koji se revidira svakom novom krizom, već da je iznova definiše pomoću seta osnovnih principa i prioriteta kompatibilnih sa dugoročnim projekcijama. Prije svega, budućnost BiH i Kosova može biti djelo ovakve spoljnopolitičke vizije - piše u knjizi.

Davutoglu podsjeća da ne treba gubiti iz vida da je sudbina Osmanskog carstva krojena na Balkanu. U tom kontekstu zaključuje da je nemoguće da Turska bude uticajna ni na regionalnom ni na globalnom planu ukoliko ne izgradi prekogranične zone uticaja na Balkanu. Prema njegovom mišljenju, Turska treba da teži sveobuhvatnoj regionalnoj politici sa istovremenom sviješću o unutrašnjim suprotnostima i opasnostima. U tom kontekstu smatra da je potrebno da zauzme predvodničku i aktivnu ulogu na Balkanskoj inicijativi i u Platformi jugoistočne Evrope.

- Predvodnička uloga u zajedničkim projektima koji obuhvataju Balkan u cjelini povećaće uticaj Turske u toj regiji. Na primjer, potrebno je na dnevni red staviti prijedlog o formiranju jedne vrste UNESCO-a u BiH u manjem okviru koji bi na zajedničkom planu zaštitio kulturno tkivo, poslije kulturocida koji se na tom području dogodio. Najveću štetu ove kulturne purifikacije doživjelo je osmansko-tursko kulturno nasljeđe. Takođe, može se predložiti i zajednički projekat za osiguravanje kulturnih i obrazovnih prava etničkim grupama različitih kulturnih identiteta na Balkanu. Takav sporazum će otvoriti povoljnosti posebno na području Kosova i zapadne Trakije - napisao je Davutoglu.

Da bi regionalne tenzije bile spuštene i stvorene zone zajedničkih pogodnosti, šef turske diplomatije ističe da je potrebno ponuditi ekonomske projekte i proširiti lepezu ulaganja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.