Turska nije faktor stabilnosti u BiH

Beograd - Turska nije faktor stabilnosti, a pogotovu ne u BiH, izjavila je danas zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Trišić Babić, prenose agencije.

Ona je na Beogradskom bezbjednosnom forumu istakla da Turska kroz BiH promoviše sebe i da nema potrebe za Turskom u BiH.

- Nepotrebni su trilaterni sastanci tipa Hrvatska-BiH-Turska, takve sastanke treba da imamo unutar regiona - rekla je Trišić Babić.

Učestvujući na panelu “Nova paradigma regiona: da li je Balkan konačno uspješna priča?”, ona je istakla da su, s obzirom na sukobe koji su se u regionu dešavali prije 20 godina, sada svi zadovoljni gdje su u odnosu na tad.

- Ako gledate situaciju u regionu kao da fotografišete, a posebno u BiH na dnevnoj bazi, onda je slika loša, ali ako gledate situaciju kao film on je prilično dobar, ali još nije završen i pitanje je kako će se konačno završiti priča na Balkanu - rekla je Trišić-Babić.

Ona je ponovila da su prioriteti BiH u spoljnoj politici pridruživanje EU i evroatlantske integracije.

Trišić-Babić navodi da su netačna nagađanja da EU neće biti zainteresovana za region nakon ulaska Hrvatske i da to pokazuje i status kandidata koji je Srbija dobila ove godine, datum početka pregovora za Crnu Goru i mapa puta za BiH koja će joj omogućiti da napreduje i da se kandiduje za članstvo.

Prema njenim riječima, važno je izvršiti reforme u regionu kako bi države Balkana bile kompatibilne sa NATOM-om zbog postojanja nove bezbjednosne krize u svijetu i izazova koji postoje.

Ona navodi da su za to značajne regionalne inicijative i forumi na kojima zemlje koje su već članice EU i NATO prenose svoja iskustva onima koje to još nisu.

- Kada Hrvatska postane članica EU, mi ćemo se naći između 17 miliona ljudi koji su u državama članicama NATO, kao što su Mađarska, Rumunija, Bugarska, Grčka i Albanija i mi moramo naći zajednički cilj i način da se s njima povežemo - naglasila je Trišić-Babić.

Ona je rekla da je Hrvatska vrijedan partner regiona u približavanju EU i da će nakon ulaska u Uniju i dalje biti vrlo zainteresovana za region, s obzirom da sa BiH ima 1001 kilometar granice i Hrvate koji žive u BiH.

Zamjenik ministra inostranih poslova BiH ističe da je zabrinuta zbog “demografskog minusa” sa kojim će se region suočiti u budućnosti i koji će mnogo uicati na bezbjednost, zbog čega je potrebno o tome početi razgovarati.

Dačić: Gradićemo mostove povjerenja sa Prištinom

Drugi Beogradski bezbjednosni forum - "Suočavanje sa krizom: izazovi za demokratiju i bezbednost", nastavljen je mnoštvom regionalnih i globalnih tema.

Premijer Ivica Dačić izjavio je na forumu da će Vlada Srbije nastojati "da nađe rješenja za sva pitanja i izgradi nove mostove sa zemljama u regionu i sa institucijama u Prištini".

Dačić je ocijenio da pitanje Kosova i Metohije predstavlja potencijalno najveći izvor nestabilnosti naše zemlje i ponovio da je stav Srbije prema tom pitanju jasan i da se zasniva na poštovanju Rezolucije SB UN 1244 i pravnog poretka u Srbiji.

Predsjednik Vlade je rekao da će razgovori sa Prištinom biti nastavljeni u cilju pronalaženja rješavanja problema za građane koji tamo žive. 

On je istakao da je vojno i civilno prisustvo na Kosovu i dalje garant mira.

- Priznavanje Kosova i Metohije od strane nekih država u regionu doprinelo je usložnjavanju spoljnopolitičkih prilika i udaljavanju od dijaloga - istakao je Dačić.

Dačić je posebno naglasio da Srbija smatra da u svim slučajevima ratnih zločina mora biti utvrđena istina.

- Sve žrtve na Balkanu zahtevaju da se kazne počinioci, to zahtevaju i srpske žrtve - rekao je Dačić i naglasio značaj istrage o trgovini ljudskim organima.

Hrvatska, prema riječima premijera Dačića, time što ulazi u EU prestaje da bude zainteresovana za druge države regiona, što, kako je objasnio, potvrđuje i činjenica da još nema sporazuma koji bi omogućio građanima Srbije i Hrvatske da granicu prelaze sa ličnim kartama.

Dačić je, takođe, komentarišući akutne globalne bezbjednosne izazove, poput demonstracija u muslimanskim državama, poručio da se Srbija najoštrije protivi nasilju i napadima na američke i evropske ambasade širom svijeta.

Vučić: KFOR da ostane, ali bez obuke kosovskih snaga

Potpredsjednik vlade i ministar odbrane Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija "veoma visoko ceni doprinos KFORA u stvaranju mirnog okruženja na Kosovu", ali i da smatra neprihvatljivom ulogu KFORA u formiranju i obuci kosovskih bezbjednosnih snaga.

Vučić je istakao da Srbija cijeni sve aktivnosti KFORA koje su u skladu s rezolucijom SB UN 1244 i Kumanovskim sporazumom i u tom smislu snažno podržava dalji ostanak Kfora u pokrajini.

- Istovremeno, Srbija ocenjuje neprihvatljivom ulogu KFORA u formiranju i obuci kosovskih bezbednosnih snaga. Srbija smatra da ovaj zadatak nije u skladu s poverenim mandatom - upozorio je Vučić.

Kako je naveo, Srbija kao vojno neutralna zemlja ostaje privržena saradnji s državama članicama EU i evropskim institucijama na planu zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike.

Zemlje Balkana čeka stolica u EU

Specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak poručio je da nema bolje i pozitivnije perspektive za zemlje zapadnog Balkana nego da postanu dio EU i NATO, ukoliko to žele.

- Čeka vas prazna stolica u EU. Pretvorite viziju što prije u realnost. Ne treba da se fokusiramo na datume, već na rješenja, na ispunjavanje uslova - rekao je Lajčak na Beogradskom bezbjednosnom forumu.

Lajčak, koji je i potpredsjednik vlade Slovačke, rekao je da za zemlje zapadnog Balkana postoji vizija, budućnost i evropska perspektiva.

- Građani i vlast treba da budu svjesni da EU ne ucjenjuje kad zahtijeva da budu ispunjeni određeni uslovi - istakao je Lajčak.

Prema njegovim riječima, članstvo zemalja Balkana u EU nije poklon, već njihov pristup treba da omogući i samoj EU da funkcioniše još bolje.

- Nije u redu da se govori da EU nije fer. Proces pristupanja je kompleksan i komplikovan. Uslovi su važni. Ako sada želite da vam EU finansijski pomogne, moraju da budu ispunjeni određeni uslovi - rekao je Lajčak.

On je napomenuo da su Hrvatska i Crna Gora odlični primjeri kako treba raditi na evropskom putu, te poručio da će proširenja EU biti i poslije pristupanja Hrvatske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.