Traže milion evra za podatke o masovnoj grobnici

BANjA LUKA, SARAJEVO - U BiH je i dalje praksa da se prodaje i kupuje informacija o mjestu masovnih ili pojedinačnih grobnica, tvrde nekada prvi ljudi entitetskih komisija za traženje nestalih.

Nekadašnji šef Komisije za traženje nestalih Federacije BiH i jedan od direktora Instituta za traženje nestalih BiH Amor Mašović kaže da su već početkom 1992. godine pojedinci za novac nudili informacije o zatvorenicima i logorašima, a ta praksa se nastavila i u poslijeratnom periodu kada se tragalo za mjestima i grobnicama nestalih.

- Javljali su se pojedinci iz svih etničkih grupa da im se isplate naknade za odavanje ili otkrivanje informacija. Ono što smo kao laici mogli procijeniti jeste da su neki od tih pojedinaca bili i direktno umiješani u izvršenje zločina ili stvaranje pojedinačnih i zajedničkih masovnih grobnica - istakao je Mašović.

Dodao je da se za ustupljene informacije tražilo od nekoliko desetina do čak milion evra. Pored toga, naglasio je Mašović, tražene i neke usluge, poput obezbjeđivanja pasoša i viza, azila, pa čak i materijala za pokrivanje kuće jednog od povratnika koji je bio izvor informacije.

Prema Mašovićevim riječima, nekadašnje entitetske komisije za traženje nestalih nisu imale takvu vrstu mehanizma kakav imaju obavještajne agencije i policijske strukture sa izvorima finansiranja koji bi omogućili prikupljanje te vrste informacija.

- Dešavalo se da naši istražitelji na terenu odvajaju novac od svojih dnevnica, nekad je to bilo par stotina maraka, da bi platili informaciju - kazao je Mašović.

Nekadašnji predsjednik Kancelarije za traženje nestalih Republike Srpske, danas jedan od direktora Instituta za traženje nestalih BiH, Milan Bogdanić, kaže da će problem kupovine informacija ostati aktuelan i u narednom periodu.

- Veoma je mali broj ljudi koji su spremni da iz humanitarnih pobuda ili iz čiste savjesti ustupe takve informacije bez novčanih naknada. Veoma je delikatna ta okolnost utvrđivanja visine naknade za pojedine grobnice, a isto tako i sama isplata gdje postoji mogućnost kompromitacije ljudi koji se bave ovim humanitarnim poslom - rekao je Bogdanić.

Dodao je da se ovaj problem pokušao urediti u zakonskim okvirima, da institucije sistema budu uključene u taj cijeli proces, ali je to naišlo na nerazumijevanje dijela predstavnika porodica nestalih lica.

Prema Bogdanićevim riječima, iako bi sudsko-istražni organi mogli lakše doći do tih informacija, jer posjeduju posebne fondove i novac za njihovo plaćanje, dojavljači im se ne žele javljati, pa se začarani krug tu zatvara.

- Ako dojavljači to i učine, automatski se legitimišu i ulaze u proces koji podrazumijeva i njihovu eventualnu odgovornost za sve to, dok ovdje imamo obavezu zaštite tih lica - kazao je Bogdanić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.